Krijumčarenje lijekova i suplemenata u Bosni i Hercegovini postaje sve češći problem, a podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO BiH) otkrivaju jasne trendove i kada je riječ o vrstama lijekova i o putanjama preko kojih najčešće ulaze u zemlju.

20 zapljena u deset mjeseci

Prema informacijama koje je UIO BiH dostavio Aloonline portalu, ovlašteni službenici Sektora za provođenje propisa su od 1. januara do 31. oktobra 2025. godine evidentirali 20 slučajeva otkrivanja nepravilnosti, tokom kojih su zaplijenjeni razni lijekovi i/ili suplementi.

Ukupna vrijednost ovih zapljena iznosila je 155.465 KM, što pokazuje da ilegalna trgovina lijekovima i dalje predstavlja unosan i praktično neprekidan paralelni tok „robe“.

Posebno se izdvajaju lijekovi za onkološke pacijente. U periodu 01.01.2024–31.10.2025. zabilježena su dva slučaja oduzimanja ovih lijekova, oba na Carinskom ispostavljanju Aerodrom Sarajevo, ukupne procijenjene vrijednosti 104.984,25 KM.

UIO navodi da su lijekovi oduzeti zato što nisu bili prijavljeni nadležnim carinskim organima, a osobe koje su ih unosile nisu posjedovale dozvole potrebne za uvoz lijekova.

Najčešći način krijumčarenja

Iz UIO BiH za Aloonline naglašavaju da se većina slučajeva odnosi na ilegalni unos lijekova skrivenih u prtljagu putnika.

"Uglavnom se radi o ilegalnom unosu lijekova u carinsko područje BiH, skrivenom u prtljagu putnika. Tako najveće količine zapljena su izvršena na graničnim prelazima i CI Aerodrom Sarajevo, dok je određen broj zapljena bio i u unutrašnjosti BiH za robu koja se prodavala bez validne dokumentacije o porijeklu robe."

Drugim riječima, krijumčarenje ne počinje i ne završava samo na granici dio ovih lijekova već je završen na tržištu, spreman za prodaju „na crno“.

Koji lijekovi se najviše krijumčare?

Uzevši u obzir podatke koje je UIO dostavio našem portalu, već se jasno izdvajaja nekoliko kategorija lijekova koji se najčešće krijumčare.

Najveće količine zaplijenjenih lijekova odnose se na:

• lijekove protiv bolova


• lijekove za alergije


• preparate za potenciju


• gelove za reumatske bolove, proširene vene i slične tegobe

Zdravstveni rizici

Radi se o preparatima koji se najčešće koriste bez recepta, ali čija ilegalna nabavka otvara ozbiljna zdravstvena pitanja, od neprovjerene kvalitete, do rizika po pacijente koji se oslanjaju na „jeftinije“ alternative.

"Primjena lijekova i suplemenata koji su kupljeni izvan apoteke nose sa sobom veliki rizik po zdravlje i sigurnost pacijenata koji ih koriste. Te opasnosti proizilaze iz nepostojanja dokaza i evidencija o pravilnoj kontroli sastava i kvaliteta preparata, kao i o pravilnom načinu i skladištenju lijekova. Samim tim, ti lijekovi mogu sadrzavati pogrešne supstance i pogrešne doze supstanci, zbog neadekvatnog čuvanja moze doći do promjene sastava lijeka, slabljenja njegovog dejstva ili do ispoljavanja štetnog dejstva. Usljed toga, zdravstveni rizik je velik jer može doći do trovanja, alergijskih reakcija kao i do interakcija sa drugim lijekovima i hranom", ističu farmaceuti.

Oni dodaj i da pored svega toga, izostaje ono najvažnije, a to je terapijsko djelovanje lijeka i poboljšanje zdravstvenog stanja pacijenta.

Slično mišljenje dijele i proizvođači, koji ulažu veliki napor da se izbore, kako sa nelegalnim uvozom, tako i sa konkurencijom.

"Mi imamo vlastitu proizvodnju u okviru firme "Galnefarm doo" i nama predstvljaju problem nelegalno uvezeni lijekovi, s obzirom da poštujemo stroga pravila koja propisuju institucije, gdje je dodatni izazov to što je naš vlasnik grad Gradiška", poručuje Nenad Adamović, direktor Apoteke Gradiška