Godinama unazad ponavlja se ista priča. Čim dođe zimski period BiH se pretvara u jednu od najzagađenijih zemalja u Evropi i iz godine u godinu bilježi alarmantne rezultate.





Dim iz kućnih ložišta, izduvni gasovi vozila i emisije iz industrijskih postrojenja zajedno stvaraju sloj smoga koji svakodnevno udišu građani.

U Banjaluci je prije dva dana zabilježen nezdrav kvalitet vazduha, sa indeksom od 171.

Pored Banjaluke na neslavnoj listi su: Sarajevo, Tuzla, Zenica, Kakanj, Visoko, Goražde, Jajce, Ilijaš i Hadžići, koji gotovo svake sezone bilježe izrazito visoke koncentracije štetnih čestica u zraku.

Čak sedam miliona ljudi godišnje u svijetu umre zbog posljedica zagađenog vazduha — što je dvostruko više nego od alkoholizma i čak pet puta više nego u saobraćajnim nesrećama, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

UNICEF navodi da Bosna i Hercegovina ima jednu od najviših stopa smrtnosti od zagađenog vazduha u Evropi, posebno kada je riječ o izloženosti djece i osjetljivih grupa.

Istovremeno, Human Rights Watch procjenjuje da u BiH oko 3.300 ljudi godišnje prerano umre zbog posljedica zagađenog vazduha.


Uticaj na zdravlje


Prema podacima UNICEF-a, oko 20 odsto djece u Bosni i Hercegovini već u najranijem uzrastu pati od respiratornih problema uzrokovanih lošim kvalitetom vazduha.


Od astme do hroničnih oboljenja koja su najprisutnija kod djece školskog uzrasta, između sedme i desete godine.


Izlaganje povišenim koncentracijama čestica PM2.5 tokom prvih godina života može usporiti razvoj pluća i trajno smanjiti njihov kapacitet.


https://aloonline.ba/vijesti/cifre-pale-alarme-koji-su-najzagadjeniji-gradovi-u-bih/

SZO procjenjuje da dugotrajna izloženost zagađenom vazduhu može skratiti životni vijek djece u BiH za jednu do dvije godine.


Zagađenje vazduha predstavlja rizik i za trudnice. Dokazano je da izlaganje visokim koncentracijama čestica PM 2.5 povećava vjerovatnoću spontanog pobačaja, preranog poroda i manje porođajne težine bebe.

Zato se trudnicama preporučuje da izbjegavaju područja sa visokom koncentracijom zagađenja.

Najopasniji polutanti su fine lebdeće čestice PM2.5, jer mogu prodrijeti duboko u pluća i povećati smrtnost. Štetni efekti javljaju se nakon samo nekoliko sati ili dana, ali i nakon mjeseci i godina izloženosti.

Šta treba raditi kada je zagađenje vazduha visoko



  • Prvo provjerite kvalitet vazduha. Koristite aplikacije koje u realnom vremenu prikazuju nivo zagađenja, prije nego što planirate izlazak.

  • Provjetravajte dom samo kada je zagađenje najniže, obično između 11 i 15 časova, i to kratko, nekoliko puta dnevno.

  • Koristite prečišćivače vazduha u prostorijama gdje najviše boravite.

  • Ako imate klima uređaj, uključite ga uz filtere koji ne uvlače spoljašnji vazduh ili imaju funkciju filtriranja.

  • U domu možete koristiti i prirodne “prečišćivače”, poput aloje, drveta novca ili svijeća od pčelinjeg voska.

  • Ako ipak morate napolje, krećite se sporije, pravite pauze i dišite plitko kako biste smanjili unos zagađenih čestica.

  • Birajte manje prometne ulice, dalje od automobila i izduvnih gasova.

  • Koristite maske s filtrima za PM čestice (npr. N95/N99). Obične hirurške maske ne štite od smoga.

  • U ishranu uvrstite namirnice bogate vitaminima B, C i E i omega-3 masnim kiselinama, jer imaju antioksidativna i antiupalna svojstva.

  • Ako je zagađenje ekstremno — ostanite u zatvorenom. Kada to nije moguće, primijenite što više ovih savjeta kako biste smanjili negativne posljedice po zdravlje.