Od socijalističkog amblema do današnjeg trostepenog grba, put simbola Banjaluke vođen je više političkim odlukama nego umjetničkim inspiracijama.

Istoričar Janko Vračar kazao je za portal Aloonline.ba u heraldici i javnim simbolima politika uvijek ima posljednju riječ – tako je bilo u socijalizmu tako je i danas.

- Politika određuje simbolički narativ naroda i države. U svemu imamo politiku – pa i u simbolima grada Banjaluke – rekao je on.

Grb nije samo ukras, nego i hroničar političkih i društvenih promjena. Izuzetak nije ni banjalučki koji se mijenjao u zavisnosti od toga ko je "vitlao mačem moći". Vračar je kazao za Aloonline.ba da se politika na neki način bavi kreiranjem identiteta naroda i da ta praksa nije zaobišla ni Banjaluku ni mnogobrojne gradove i opštine u Srpskoj. Ali, zašto je to tako?

- Politika kada je u pitanju heraldika i kada je u pitanju državni i javni simboli uvijek ima posljednju riječ. Tako je bilo u socijalizmu, tako je i danas. Na kraju kada pogledate, politika je ta koja određuje simbolički narativ nekog naroda ili države. U svemu imamo politiku pa i u simbolima grada Banjaluke – kazao je Vračar.

Ustavni sud osporio simbol Banjaluke

Današnji grb grada na Vrbasu usvojen je tek 2017. godine i to nakon četiri neuspjela pokušaja. Rješenje heraldičara Dragomira Acovića formalno je potvrdila Skuština grada.

Odlukom Ustavnog suda iz 2013. godine grb grada Banjaluke osporen je.

- Budući da je osporenim odredbama Statuta propisano da središnji  dio grba simbolizuje temelje Saborne crkve, u bijeloj boji, a da je u sredini temelja krst, sa ocilima, u crvenoj boji, nesporno je, po ocjeni Suda, da se radi o simbolima koji predstavljaju kulturu, tradiciju i istorijsko nasljeđe samo srpskog naroda, odnosno da se ne radi o simbolima sa kojima se mogu identifikovati svi  građani koji žive u ovom gradu. Saglasno izloženom Sud je ocijenio da su osporenim odredbama Statuta Grada Banja Luka povrijeđeni član 5. stav 1. al.1. i 2., te član 10. Ustava Republike Srpske i član 5. Zakona o lokalnoj samoupravi – navodi se u odluci.

Grad na Vrbasu imao amblem, a ne grb

Vračar je pojasnio zašto je prijašnji grb Grada morao biti promijenjen.

- Mora biti jasno da naš gradski grb do prije desetak godina nije bio grb nego amblem grada, jer su mu nedostajali osnovni elementi grba. Koliko se sjećam, bilo je sporno jedno polje gdje se pojavljio krst sa ocilima – pojasnio je Vračar za Aloonline.ba.

Kako je kazao, taj problem se odnosio na heraldičke simbole, odnosno simbole Republike Srpske.

- U prvom redu grba, koji se sastojao od dvoglavog orla Nemanjića i krsta sa ocilima kojima nije zadovoljavao ostala dva konstitutivna naroda. Tada je promijenjeno oko dvadesetak grbova ili amblema u opštinama ili gradovima u Srpkoj i u tom pogledu Banjaluka nije bila izuzetak – rekao je on.

Grb koji je korišten do 1992. godine nastao je poslije Drugog svjetskog rata, a nakon toga je došlo do promjene – grb sa ocilima. Tada simboli nisu mijenjani, izbačena je samo petokraka zvijezda koja je bila simbol prethodnog vremena, socijalističkog perioda i Komunističke partije – objasnio je ističući da je danas grb Banjaluke pravi grb u smislu te riječi.

Simboli država zavise od smjene sistema

Praksa je da politika, kaže Vračar, utiče na grb države ili grada svugdje u svijetu.

- Pogledajmo zemlje bivšeg Sovjetskog saveza. U Rusiji su do devedesetih bili komunistički simboli. Onda je vraćena zastava kakva je bila za vrijeme carevine prije 1917. godine, ali je zadržana himna koja potiče iz Sovjetskog saveza – ispričao je on.

Ta vrsta diskontinuieta je, prema njegovim riječima,  prisutna manje-više u mnogim zemljama u kojima je došlo do smjene društvenih ili državnih sistema.

- Na kraju ni bivša Jugoslavija nije bila izuzetak. Kraljevina Jugoslavija je imala jedne simbole, do dvoglavog orla u koji su bili inkoporirani simboli Hrvatske i Slovenije. Zatim simboli Socijalističke Jugoslavije koja je predstavljala diskontinuitet sa Kraljevinom. Zadržana je samo trobojka na koju je dodata petokraka, a grb je kompletno promijenjen – rekao je Vračar dodajući da je zadržana i himna "Hej, Sloveni" koja je bilo, takoreći neutralna u tom smislu.

To nije ništa neobično, nastavlja on, čak je i prirodno.

- Uzmimo za primjer Njemačku koja je u posljednjih 100 godina više puta mijenjala zastavu i simbole. Carska Njemačka, ili nazovimo to Drugim Rajhom, imala je jedne simbole, Vajmarska druge, Hitlerovska Njemačka praktički partijske simbole nameće kao državne – pojašnjava.

Nakon toga,  Savezna Republika Njemačka poslije Drugog svjetskog rata vraća opet neke stare simbole. Tačnije, kako kaže Vračar, zastavu kakva je bila za vrijeme Napoleonovih ratova. Ne zaboravlja da pomene i Istočnu Njemačku koja je imala istu zastavu kao i Zapadna kada je riječ o bojama, ali različit grb.

Istorija grba Banjaluke: Mijenjao i izgled i značenje

Prema dostupnim podacima, grb Banjaluke je do prije nekoliko godina više puta mijenjao oblik i značenje.

Poslije Drugog svjetskog rata, u vrijeme socijalizma, nastao je prvi amblem – bez klasičnih heraldičkih elemenata, ali s prepoznatljivim simbolima grada: Kastelom, Vrbasom i spomenikom palim borcima. Petokraka zvijezda tada je bila nezaobilazni dio svakog znaka.

Devedesetih godina, s raspadom Jugoslavije, mijenja se i simbolički identitet grada. Iz amblema je izbačena petokraka, a u središte ulazi krst sa ocilima – znak nove epohe i novog političkog konteksta. Upravo taj simbol postao je problematičan u pravnom smislu dvije decenije kasnije.

Novi grb i kompromis

Sadašnji grb sadrži sve heraldičke elemente – štit, plašt i čuvare grba – i u simboličkom smislu predstavlja kompromis između tradicije i multietničnosti.

Na njemu se nalaze tvrđava Kastel, rijeka Vrbas, vrhovi dajak-čamaca i likovi Petra Kočića i bana Milosavljevića. Iz starog prijedloga uklonjen je jazavac, kao i nekoliko detalja koji su izazivali polemike.