Da je porodica svetinja, čini se, sve češće ostaje samo u pjesmama i idealima prošlih generacija. Na stranicama novina, među vijestima o politici i spektaklima, sve češće se nalaze javna saopštenja u kojima se neko javno „odriče“ člana porodice.

Ovi oglasni prostori više ne služe samo za prodaju polovnih automobila ili najave veselih događaja – sve češće postaju mjesta na kojima se rješavaju porodični nesporazumi. Ali, šta zapravo znači kada se neko putem novina javno odrekne bliskog člana porodice i koje su posljedice ovakvog čina, kako na pojedinca, tako i na društvo?

Sociološki aspekt: Porodica pod reflektorima javnosti


Javno odricanje, kao čin odbacivanja, nije ništa novo – ono datira još iz vremena drevnih civilizacija, kada su porodice isključivale svoje članove zbog neprihvatljivog ponašanja. Ali, za razliku od ranijih vremena kada su te odluke ostajale unutar porodičnih zidova, danas se one prenose u novine, na društvene mreže i postaju dio javnog diskursa.

Sociolozi upozoravaju da ovakav način "kažnjavanja" člana porodice kroz javnu sramotu ima korijene u modernom načinu života, gdje se problemi ne rješavaju unutar zajednice, već se prepuštaju sudu javnosti.

U vremenu kada je javna slika postala gotovo isto toliko važna kao i lični integritet, porodični sukobi izbijaju na površinu.

Sociolog Jadranka Berić, u izjavi za Aloonline, pojašnjava da se javno odricanje od članova porodice preko novina može smatrati oblikom društvene stigmatizacije.



-Ovaj čin često dolazi iz osjećaja bespomoćnosti, sramote i želje za zaštitom ličnog imidža. U društvu gdje su porodične veze visoko cijenjene, odricanje ukazuje na ozbiljne sukobe unutar porodice - objašnjava Berićeva.

Dodaje i da u nekim kulturama javno izlaganje sukoba može biti način da se zatraži podrška zajednice ili da se skrene pažnja na problem.



- Ovaj čin značajno utiče na širu percepciju porodice, a tradicionalne vrijednosti koje naglašavaju jedinstvo i podršku se potkopavaju, što dovodi do opadanja povjerenja u porodične odnose. Takođe, ova praksa utiče na promjenu društvenih normi, gdje se konflikti više ne rješavaju unutar porodice, već se iznose u javnost, čime se podriva privatnost i intima porodičnih odnosa - navodi sociolog.

Ekonomija i emocije: Razlog za javno odricanje


Sociolog Jadranka Berić dodatno objašnjava kako javno odricanje od članova porodice često ima i ekonomske razloge.



- Odricanje od članova porodice zbog dugova je emotivna i složena situacija. U kontekstu ekonomskih pritisaka, pojedinci mogu osjećati potrebu da se distanciraju kako bi zaštitili sebe ili ostale članove od dodatnih obaveza ili sramote - kaže Berićeva.



Pravni aspekt javnog odricanja


Portal Aloonline kontaktirao je i advokata Sašu Rajkovića kako bi dao pravni pogled na ovaj fenomen. Rajković ističe da pravni sistem u Srbiji, kao ni u Republici Srpskoj, ne prepoznaje pravnu konstrukciju pod nazivom „odricanje preko novina“.



- Ovo se dešava kada ljudi uglavnom žele da izbjegnu neku svoju zakonsku ili novčano-finansijsku obavezu, pa pribjegnu ovakvim potezima. Takođe, ovakve objave su česte kada su međuljudski odnosi značajno narušeni - objašnjava advokat Rajković.

On dodaje da bi ovakvi narušeni odnosi mogli da dovedu do određenih pravnih posljedica u drugim postupcima, ali da je u pitanju više činjenično stanje koje može imati pravne reperkusije, nego pravna kategorija sama po sebi.



-Na primjer, ako bi osoba koja je primila poklon dala ovakvu izjavu poklonodavcu, to bi se moglo smatrati neblagodarnošću, što bi bio osnov za povraćaj poklona. Ili, u slučaju starateljstva nad djetetom, jedan roditelj bi mogao iskoristiti ovakvu izjavu kao argument, govoreći da je drugi roditelj nestabilan jer se javno odrekao djeteta - kaže advokat.

Ipak, Rajković naglašava da su ovo više teorijske mogućnosti i da nije poznato da je takav slučaj dospio pred sud.



 - Ljudi često ne znaju svoja prava i obaveze, pa pribjegavaju postupcima koji zapravo ne mogu da proizvedu pravne posljedice koje oni žele - zaključuje advokat Rajković za Aloonline.

BONUS VIDEO: