Riječ je o ranohrišćanskim mučenicima za čije poštovanje je vezan veliki broj narodnih običaja i vjerovanja.

Prema predanju, Sveta Julita je bila plemićkog roda, ali je rano ostala udovica, sama sa svojim novorođenim sinom Kirikom. Kako je i sama bila hrišćanka, i dijete je odmah krstila i od malena ga učila vjeri.

Priča o Kiriku i Juliti


 Kada je car Dioklecijan naredio progon hrišćana, Julita i Kirik su uhvaćeni i izvedeni pred sudiju. Kako majka nije željela da se odrekne svoje vjere, sudija joj, kaže priča, uze dijete i poče ga milovati. No, Kirik povika: „Ja sam hrišćanin, pusti me materi!“ i poče rukama da grebe sudiju i otima se. Sudija se rasrdi i tresne Kirika o zemlju, a dijete se skotrlja niz stepenice i umre. Poslije mnogih muka i Julita je ubijena 304. godine.

Jedan dio moštiju svetih mučenika Kirika i Julite nalaze se u Ohridu u crkvi Svete Bogorodice Bolničke. Svetim mučenicima Kiriku i Juliti posvećen je manastir Svetih Kirika i Julite, poznat u narodu i kao manastir Sveti Ćirik. Nalazi se u blizini sela Smilovci kod Dimitrovgrada u eparhiji niškoj. Manastir je 1984.  proglašen za nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture Republike Srbije.

Čitava sela i porodice danas u Srbiji slave Svetog Kirika i njegovu majku Julitu. Vjeruje se da Sveti Kirik/Ćiril štiti od kožnih bolesti, pa se ovog dana svi koji imaju zdravstvenih problema za kožom kupaju na izvorima i rekama.

Narodni običaji i vjerovanja


Slično, postoji priča da ovaj svetac ima vlast nad sunčevim zracima i liječi. U nekim seoskim krajevima Srbije i danas postoji običaj sklanjanja strašila sa njiva, jer danas nisu potrebna. Vjeruje se da Sveti Ćiril štiti od ptica grabljivica.

Kako je ovo, prije svega praznik ljubavi majke i djeteta, žene na današnji dan treba da izbjegavaju da grde i viču na djecu, jer će vjeruje se, u protivnom biti bolesna preko godine. Ovog drevnog “pravila” pridržavaju se i ostali ukućani, pa je danas praznik kome se mališani naročito raduju, jer će im se ispunjavati svaka želja.

Zato, drage majke, provedite ovaj dan sa svojim mališanima. Prošetajte sa njima, igrajte se i volite ih – svi ćete biti srećniji!

28. jula 1914.  Austro-Ugarska je objavila rat Srbiji, mjesec dana posle atentata na prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevu. Sutradan je počlo bombardovanje Beograda, a dalji tok događaja doveo je do Prvog svjetskog rata. UNESCO  je 2015.  godine donio odluku da se Telegram objave rata Austrougarske Srbiji upiše u Međunarodni registar „Sećanje sveta“.

BONUS VIDEO: 

[embed][/embed]