Iza brojki koje su godinama stajale u arhivama, novinskim tekstovima i kolektivnom sjećanju kriju se nepotpuni podaci, izgubljena dokumentacija i ljudi čija imena nikada nisu zvanično evidentirana.
Do tih saznanja došla je Vesna Šipka, samostalni stručni saradnik za planove zaštite i spasavanja od elementarnih nepogoda u Odsjeku za poslove civilne zaštite Grada Banjaluka, koja već godinama istražuje posljedice katastrofalnih zemljotresa koji su 26. i 27. oktobra 1969. godine pogodili grad.
"Podatke o broju poginulih i povrijeđenih koje decenijama pronalazimo u javnom prostoru uzimali smo kao apsolutne činjenice. Međutim, ispostavilo se da ti podaci nemaju potpuno naučno i istorijsko utemeljenje", kazala je Šipka.
Prema njenim riječima, istraživanje je pokazalo da su zvanične evidencije stradalih nepotpune, dok se broj žrtava razlikuje od izvora do izvora. U pojedinim novinskim člancima iz tog vremena pominje se između deset i 20 poginulih, dok je broj od 17 žrtava bio najčešće zastupljen u medijima bivše Jugoslavije.
Posebno zabrinjava činjenica da Arhiv Republike Srpske raspolaže tek oskudnom dokumentacijom.
"Postoji nepotpun spisak sa imenima devet smrtno stradalih, dok dokumentacija tadašnjeg Medicinskog centra Banjaluka nikada nije dostavljena Arhivu Republike Srpske", navela je ona.
U pokušaju da utvrdi stvarni broj i identitet svih žrtava, Šipka je pokrenula opsežno regionalno istraživanje koje uključuje arhive, matične službe, zdravstvene ustanove, vojsku i službe civilne zaštite širom regiona.
Tragovi su je vodili i do teško povrijeđenih građana koji su nakon zemljotresa helikopterima hitno prebačeni na liječenje u Zagreb. Međutim, iza tih spiskova često ne postoje potpuni podaci, pa je rekonstrukcija događaja danas izuzetno teška.
"Proces traganja za informacijama je spor i otežan jer dokumenti ne sadrže detaljne podatke poput datuma rođenja ili imena roditelja. Ipak, informacije polako pristižu i omogućavaju djelimično sklapanje mozaika dešavanja iz 1969. godine", rekla je Šipka.
Najpotresniji dio istraživanja jeste otkriće identiteta još dvije osobe koje su preminule od posljedica zemljotresa, a koje nikada nisu bile dio zvaničnih statistika.
Time se, praktično, mijenja i dosadašnja zvanična istorijska evidencija o jednoj od najvećih tragedija koje je Banjaluka doživjela.
U planu je i postavljanje spomen-ploče u okviru memorijalne cjeline „Krivi sat“, na kojoj bi se nalazila imena svih do sada identifikovanih žrtava zemljotresa.
Osim toga, priprema se i posebna naučna publikacija koja će, između ostalog, govoriti o tragičnoj sudbini jedne djevojčice čije je ime, kako navodi Šipka, „izronilo iz arhivskog mraka“.
"Postoje indicije da bi među teško povrijeđenima moglo biti još osoba koje su kasnije preminule od posljedica zemljotresa. Zbog toga pozivamo građane da nam se jave ukoliko imaju informacije o članovima porodice koji su tada teško povrijeđeni ili stradali", poručila je ona.
I skoro šest decenija kasnije, Banjaluka očigledno još sabira ruševine svoje najteže noći.
Komentari (0)