Una i Sana pod najvećim pritiskom

Ekolog iz Centra za životnu sredinu Vladimir Topić upozorava da se prirodne obale rijeka sve češće pretvaraju u beton.

Kako kaže za naš portal, posljednjih godina sve su češći zahvati kojima se uređuju korita rijeka, grade šetališta, obaloutvrde i turistički sadržaji, na uštrb prirode.

„Prvenstveno Una trpi veliki pritisak divlje i neadekvatne gradnje. Gotovo svakodnevno se izvode građevinski radovi na njenim obalama. Planiraju se hoteli, apartmani i drugi objekti, a prirodne obale nestaju“, upozorava Topić.

Slične polemike vode se i u Banjaluci, gdje su posljednjih godina u centru pažnje radovi na obali i u koritu Vrbasa.

Topić dodaje da ovakva gradnja uništava biodiverzitet, povećava rizik od erozije i poplava te dovodi do degradacije riječnih ekosistema.

"Inspekcije često ne reaguju"

Topić smatra da je najveći problem neefikasan odgovor institucija.

„Inspekcije često ne izlaze na teren, a i kada izađu, postupci se završavaju bez ozbiljnih kazni. Ako sankcije izostanu, šalje se poruka da se bespravna gradnja isplati“, kaže on za Aloonline.

Kao primjer navodi slučaj na Drini, gdje je evidentirano više od 700 nelegalnih objekata, dok se umjesto njihovog uklanjanja razmatra njihova legalizacija.

Prema njegovom mišljenju, jedino rješenje su češće kontrole, znatno veće kazne i dosljedna primjena zakona.

Ministarstvo: Bespravna gradnja nije dozvoljena

Iz Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona za Aloonline potvrđuju da zaprimaju prijave građana i ekoloških organizacija, ali ih prosljeđuju nadležnim inspekcijama.

Naglašavaju da bespravna gradnja može ozbiljno ugroziti životnu sredinu, vodotokove i biodiverzitet te poručuju da rade na izradi novog Zakona o prostornom uređenju i građenju, kojim bi, između ostalog, mogle biti pooštrene novčane kazne.

Iz Nacionalnog parka Una podsjećaju da svaka intervencija unutar granica zaštićenog područja mora biti u skladu sa zakonom te ističu da nastavljaju pratiti stanje na terenu i sarađivati s nadležnim institucijama radi zaštite prirodnih vrijednosti.

Uklonjeno 16 obaloutvrda na Uni

Za razliku od upozorenja da institucije ne reaguju dovoljno, u pojedinim lokalnim zajednicama tvrde da su pojačali aktivnosti.

Dok gradonačelnik traži krivce za sječu vrba, Centar za životnu sredinu alarmira zbog ekološkog sunovrata

Šef Službe za inspekcijske poslove Grada Bihaća Anel Ramić kaže da je od oktobra prošle godine uklonjeno 16 nelegalnih obaloutvrda na različitim lokacijama uz rijeku Unu.

„To je prvi put da je nešto uklonjeno sa obala Une. Podnijeli smo i više krivičnih prijava protiv nelegalnih graditelja“, rekao je Ramić za Aloonline.

Dodaje da izvršenje često usporavaju žalbeni postupci, ali i otpor investitora zbog čega je nerijetko potrebna asistencija policije.

Novi Grad: Oko 50 kontrola i 24 kazne

U opštini Novi Grad navode da je intenzivna gradnja uz desnu obalu Une počela tokom 2020. i 2021. godine.

Od tada je izvršeno oko 50 inspekcijskih kontrola, izdata su 24 prekršajna naloga, dok su donesena četiri rješenja o uklanjanju bespravno započetih objekata, koja su i izvršena.

Iz opštine ističu da je danas gradnja vikendica i kuća za odmor uglavnom pod kontrolom, ali da i dalje najveći problem predstavljaju betoniranje obala, izgradnja obaloutvrda i intervencije u neposrednoj blizini rijeke.

Inspektori smatraju da bi se u zaštitu riječnih obala, osim lokalnih službi, trebalo aktivnije uključiti i vodna inspekcija te Vode Republike Srpske.