Tokom dana pretežno sunčano i toplo. Vjetar slab i umjeren, na jugu Banata i jak, istočni i jugoistočni. Najniža temperatura od šest do 14, a najviša od 23 do 26 stepeni, najavio je Republički hidrometeološki zavod.

RHMZ navodi i da će prve dane oktobra obilježiti pretežno sunčano vrijeme uz izražen dnevni temperaturni hod.

"Jutra će biti svježa sa lokalnom pojavom slabog prizemnog mraza, uglavnom po kotlinama južne Srbije, dok će tokom dana biti toplo sa najvišom temperaturom u intervalu od 22 do 26 stepeni", navodi RHMZ.

"Predstojeća zima u Srbiji biće toplija od prosjeka, ali to ne znači da ćemo biti pošteđeni snijega, jakih mrazeva i ledenih dana. Prema sezonskim izgledima RHMZ, u nižim predjelima očekuje se od pet do 15 ledenih dana, dok bi na planinama taj broj mogao da dostigne 40, a najviše snijega i najdugotrajniji snježni pokrivač očekuju se u višim predjelima", kaže za "Kurir" meteorolog RHMZ Slobodan Sovilj.

"Prema aktuelnim klimatskim sezonskim izgledima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, tokom zime 2026/2027. godine očekuje se srednja sezonska temperatura vazduha iznad proseka za referentni period 1991–2020, sa odstupanjem do oko dva stepena. U nižim predjelima očekuju se vrijednosti srednje sezonske temperature od oko dva do pet stepeni, a u planinskim predjelima od -2 do jedan. Istovremeno, očekuje se i količina padavina iznad prosjeka - uglavnom od 130 do 180 milimetara, na zapadu zemlje i do oko 210 milimetara, a u brdsko-planinskim predelima do oko 240 milimetara", kaže on.

Meteorolog, međutim, upozorava da prognozirani suficit padavina ne podrazumijeva nužno i snježniju zimu, veći broj dana sa snegom ili dugotrajniji snježni pokrivač.

"U uslovima klimatskih promjena i sve toplijih zima, u nižim predjelima veći dio zimskih padavina sve češće se izlučuje u vidu kiše. Sa druge strane, toplija atmosfera može da sadrži veću količinu vodene pare, pa su, kada se istovremeno uspostave dovoljno hladni uslovi, i dalje moguće epizode intenzivnih snježnih padavina. Zbog toga se efekat klimatskih promjena ne ogleda samo u tome koliko snijega pada, već još izraženije u smanjenju broja mraznih i ledenih dana i kraćem zadržavanju snježnog pokrivača", rekao je Sovilj.

Snijeg u Beogradu

Kao primjer navodi Beograd gdje je tokom klimatološkog perioda 1961-1990. prosječno bilježeno oko 43 dana godišnje sa snježnim pokrivačem, dok ih je tokom cijele 2025. godine bilo samo devet.

"Snijeg, dakle, i dalje pada, ali su uslovi za njegovo duže zadržavanje sve nepovoljniji. U ovom trenutku ne postoji sezonski signal za dugotrajno ekstremno hladnu zimu. Naprotiv, dominantan signal ukazuje na srednju sezonsku temperaturu iznad klimatološkog prosjeka", navodi Sovilj i dodaje:

"To, ipak, ne znači da tokom zime neće biti kratkotrajnih perioda sa jakim mrazom, veoma niskim temperaturama, lokalno obilnim snijegom, ledenom kišom ili kratkotrajnim nizom ledenih dana. Sezonska prognoza opisuje preovlađujući karakter tromjesečnog perioda, ali ne može nekoliko mjeseci unaprijed da predvidi pojedinačne prodore veoma hladnog vazduha i njihov intenzitet. Zbog toga u ovom trenutku ne bismo ni tvrdili da će predstojeća zima biti 'blaža od prethodne'. I prethodna zima bila je topla - na nivou Srbije srednja sezonska temperatura iznosila je 2,7, odnosno 1,8 stepeni iznad normale, i bila je trinaesta najtoplija od 1951. godine".

Sovilj pojašnjava i da toplija zima u cjelini ne isključuje pojavu kratkotrajnih i veoma intenzivnih zimskih epizoda.

Kada će pasti snijeg?

"Tačan datum prvog snijega nije moguće prognozirati nekoliko mjeseci unaprijed. Za takvu informaciju potrebno je sačekati prognoze znatno kraćeg roka, kada konkretna sinoptička situacija postane predvidiva. Ono što možemo da navedemo jesu klimatološki podaci. Srednji datum prvog snijega u Beogradu je 23. novembar, dok je srednji datum formiranja prvog snježnog pokrivača 3. decembar", navodi sagovornik za medije.


"U nižim predjelima Srbije prvi snježni pokrivač se u prosjeku javlja od druge polovine novembra do prve polovine decembra, u zavisnosti od regiona. Na primjer, prosječan datum prvog snježnog pokrivača je 23. novembar u Dimitrovgradu i 25. novembar u Kuršumliji, dok se na krajnjem sjeveru zemlje on u prosjeku formira kasnije - oko sredine decembra", navodi on i ističe da su ovo klimatološki prosjeci, a ne prognoza datuma prvog snijega za ovu godinu.

Prvi mrazevi

Prema njegovim riječima klimatološki se mrazevi najranije i najizraženije javljaju u višim predjelima i kotlinama, naročito u jugozapadnoj i južnoj Srbiji, gdje tokom vedrih i tihih noći može doći do veoma intenzivnog radijacionog hlađenja i akumulacije hladnog vazduha.

"U urbanim sredinama, uključujući Beograd, mraz je u prosjeku slabiji i rjeđi zbog efekta urbanog ostrva toplote. Prema sezonskim izgledima, tokom cijele predstojeće zime očekuje se od 30 do 55 mraznih dana u nižim predjelima, a na planinama od 60 do 75 dana", kaže Sovilj.

Kad će biti najhladnije?

Podsjeća i da je januar najhladniji zimski mjesec u Srbiji, a ujedno je i mjesec u kojem se u prosjeku bilježi najveći broj dana sa snježnim pokrivačem.

"U Beogradu se to dobro vidi na podacima za referentni period 1991–2020. godine: prosječno se bilježi oko 6,7 dana sa snježnim pokrivačem u decembru, 11,4 dana u januaru i 7,9 dana u februaru. Sličan statistički trend uočava se i na ostalim stanicama u Srbiji. Međutim, klimatski prosjek ne znači da će baš takav razvoj vremena biti i tokom zime 2026/2027. godinu. U uslovima klimatskih promjena sve je važnije praviti razliku između pojave snježnih padavina i trajanja snježnog pokrivača. Snijeg može pasti i biti obilan tokom jedne epizode, ali se usljed viših temperatura sve češće kraće zadržava na tlu", kaže Sovilj.

Gdje će biti najviše padavina?

Prema aktuelnim sezonskim izgledima, Sovilj kaže, da se najveće ukupne količine padavina tokom zime očekuju na zapadu Srbije i u brdsko-planinskim predjelima - na zapadu zemlje do oko 210 milimetara, a u brdsko-planinskim predjelima do oko 240 milimetara.

"Kada je riječ isključivo o snijegu, najveća vjerovatnoća za češći i dugotrajniji snežni pokrivač postoji u višim planinskim predjelima, gdje je temperatura češće dovoljno niska da se padavine izlučuju u vidu snijega i da se snježni pokrivač duže održi. U nižim predjelima, usljed viših zimskih temperatura, veći dio padavina može se izlučivati u vidu kiše, susnježice ili vlažnog snijega koji se relativno brzo topi. Zato je veoma važno naglasiti da suficit ukupnih zimskih padavina ne treba automatski izjednačavati sa suficitom snježnih padavina ili dugotrajnijim snježnim pokrivačem", naglašava.

Meteorolog objašnjava da je i u sezoni koja je u cjelini toplija od prosjeka moguć kratkotrajan prodor veoma hladnog vazduha i pojava dvocifrenih negativnih temperatura, naročito u kotlinama i višim predjelima.

Ledeni dani

"Koliko bi takav eventualni hladni talas bio intenzivan i koliko bi trajao, moći će znatno pouzdanije da se procijeni tek u okviru srednjoročnih, a naročito kratkoročnih prognoza vremena. Prema aktuelnim sezonskim izgledima, tokom zime 2026/2027. godine očekuje se od pet do 15 ledenih dana u nižim predjelima Srbije, dok se u planinskim predjelima očekuje od 25 do 40 ledenih dana", najavljuje Sovilj i pojašnjava da je ledeni dan dan kada maksimalna dnevna temperatura vazduha ostaje ispod nula stepeni.

Najjače zime

Sovilj kaže da se najizraženiji zimski uslovi očekuju u planinskim predjelima i pojedinim kotlinama, naročito na jugozapadu i jugu zemlje.

"Snježni pokrivač se na planinama ranije formira i znatno duže zadržava nego u nižim predjelima. Klimatološki se, na primjer, na Kopaoniku godišnje bilježi oko 160 dana sa snežnim pokrivačem, na Crnom Vrhu oko 117, na Zlatiboru oko 107, a u Sjenici oko 97 dana. Za Beograd je osnovni sezonski signal takođe zima toplija od prosjeka. Snijeg i formiranje snježnog pokrivača su svakako mogući, ali u savremenim klimatskim uslovima snežni pokrivač u nižim i urbanim predjelima ima tendenciju da bude manje postojan i da se brže topi", kaže Sovilj i dodaje:

"Srednji datum prvog snijega u Beogradu je 23. novembar, a prvog snježnog pokrivača 3. decembar, ali to su klimatološki datumi i ne predstavljaju prognozu da će se snijeg ove godine pojaviti baš tada".

Istovremeno, istorijski podaci pokazuju da su u Beogradu moguće i veoma obilne snježne epizode.

Mjesečni rekordi visine snježnog pokrivača iznose:

u decembru 65 cm, izmjerenih 2. i 5. decembra 1921. godine;
u januaru 61 cm, izmjeren 16. januara 1935. godine;
u februaru 80 cm, izmjerenih 3. februara 1962. godine, što predstavlja i najveću zabilježenu visinu snježnog pokrivača u Beogradu tokom zimskih mjeseci.
"Ovi podaci predstavljaju istorijske ekstreme, a ne očekivane vrijednosti za predstojeću zimu", zaključuje Sovilj.