Projekat je prvi put najavljen još prije nekoliko godina, uz obećanje da će sistem biti potpuno funkcionalan najkasnije do 2026. godine. Cilj je usklađivanje sa evropskim standardima digitalnog identiteta i olakšavanje svakodnevnih admiistrativnih procedura. 

Međutim, kako ulazimo u 2026. godinu, konkretna slika onoga što je urađeno i onoga što građani zaista mogu koristiti pokazuje da se projekat razvija fazno i sporije nego što je prvobitno najavljeno.

Šta građani mogu koristiti sada?

IDDEEA je prošle godine pokrenula uslugu putem koje građani mogu aktivirati digitalni identitet preko portala Agencije i koristiti elektronski pristup vlastitim podacima tj. provjeru statusa ličnih dokumenata, pregled kazni, elektronski potpis i slično.  

Ovo je važan, ali tek prvi korak odnosno osnova na kojoj bi trebao da se gradi digitalni novčanik.

Direktor Agencije Almir Badnjević je prilikom jedne od prezentacija naglasio da je obezbijeđen elektronski pristup podacima iz registara, provjera ličnih dokumenata, digitalni potpis i povezivanje s nekim servisima, ali da je projekat još uvijek u fazi implementacije i širenja. 

Pored toga, u praksi su uskoro pokrenuti i pilot projekti elektronske razmjene pravosudnih podataka, kao i servis “DataXChange” koji omogućava državnim institucijama i privredi bržu digitalnu komunikaciju i razmjenu podataka. 

Ministar Forto je pri više prilika istakao da je digitalizacija uprave i jedinstvenog identiteta ključna za modernizaciju države. Na jednoj od konferencija, naglasio je da proces digitalizacije napreduje i da je olakšavanje administrativnih procedura važno za građane i privredu. 

O njegovim konkretnim komentarima na pitanje “gdje je digitalni novčanik danas” u posljednjim izjavama direktno nema puno izjava, ali iz Fortovih obraćanja se može zaključiti da se fokus preusmjerava sa jedne velike završene aplikacije ka postepenom uvodu digitalnih servisa. Drugim riječima, umjesto jedne robusne aplikacije koja odmah sve rješava, ide se na fazno povezivanje servisa i institucija.  

Forto je, uz to, u više navrata istakao i potrebu da se svim nivoima vlasti obezbijede sredstva i zakonski okvir kako bi digitalizacija bila potpuna i usklađena s EU standardima.  

Badnjević je u više navrata govorio o tome da Agencija radi na digitalnoj infrastrukturi i da su tehnički uslovi za digitalnu identifikaciju i potpis sada stvoreni. Konkretno, elektronski potpis i digitalna identifikacija su već dostupni građanima, a nastavlja se rad na tome da se širi spektar usluga i servisa koji će koristiti te mehanizme.