PAZITE KAKO „PEGLATE“ KARTICU Banke vas mogu odbiti za kredit! Klijenti ogorčeni: Šta ih briga kako trošim, ako ga redovno vraćam? (VIDEO)

ALOONLINE.BA / TAMARA BOGUNOVIĆ | Biznis ∙ 08.09.22 20:00 ∙ 0

Banke u Republici Srpskoj pooštrile kriterijume za odobravanje kredita, provjeravaju i kako „peglate“ karticu

Prema izjavama sagovornika portala aloonline.ba, bili su neprijatno iznađeni kada su im u banci rekli da bi mogao biti problem prilikom odobravanja kredita to što su karticom uplaćivali novac za kladionicu i kupili igrice.

– Moja dva prijatelja i ja smo otišli u banke čiji smo klijenti da podignemo kredite, a riječ je o iznosima od 15.000 do 40.000 KM i pri tome naše neto plate iznose od 2.000 do 3.000 KM i nismo zaduženi. Meni je službenik rekao da bi moglo predstavljati problem to što sam svojom karticom kupio dvije igrice na nekom sajtu, to im je rizično – ispričao je za aloonline.ba jedan Banjalučanin.

Dodaje i to da nikada nije kockao i jedini „grijeh“ mu je, možda, previše vremena provedenog u igranju igrica.

– Moji drugari jesu uplaćivali novac na kladionice, ali kažu da je to mjesečno maksimalno do 50 KM da odigraju nekoliko tiketa. Ne mogu sebi doći da je banci to problem, kada ljudi imaju sasvim solidna primanja – dodaje on.

Banjalučanin S. M. smatra da ono što on radi sa svojim novcem je njegova stvar.

– Valjda banka treba da pogleda to što sam redovno otplaćivao prethodni kredit, što nemam dugovanja i što sam godinama njihov klijent. Ako već gledaju to što gledaju, onda mogu vidjeti da su uplate minorne i da u odnosu na moja primanja ne znače apsolutno ništa – kaže ovaj mladić.

Dodaje i to da rijetko ko danas ne uplati neki tiket dok gleda utakmicu. Smatra i da nije uredu ni to što nije upozoren da takve uplate, koje idu preko iste te banke, predstavljaju problem za buduća zaduženja.

– Ja sam mogao i otići pješke do kladionice i uplatiti tiket tamo i onda bih dobio kredit? Toliko sam bio zatečen onim što su mi rekli da sam se na kraju osjećao tako loše što s vremena na vrijeme uplatim poneki tiket u sportskoj kladionici, kao da sam najveći ološ, a ne neko ko godinama vrijedno radi i ima dobra primanja pa umjesto da troši na izlaske, nekada uplati sportsku kladionicu – ljutito objašnjava ovaj mladić.

Radnici u Novoj banci potvrdili su za aloonline.ba da su posljednjih mjeseci toliko pooštrili kriterijume, da gledaju i uplate na sajtove za igre za sreću, te kladionice i kazina. Zbog toga odbijaju klijente, iako su „dobrostojeći“ i mjesečno zarađuju i hiljade maraka.

BANKINE PARE – BANKINA PRAVILA

Ne može neko povrijediti pravo klijenata time što ga nije upozorio kako da troši svoj novac, jer banka nosi kreditni rizik, kaže Milan Radović, bivši direktor Nove banke.

– Kreditni rizik određuje onaj koji daje kredit, u ovom slučaju to je banka. Banci nije prihvatljivo da da kredit nekome ko se kocka. To je uvijek tako bilo, a to što su sada došle na red i ovo provjere, to je pravo svake banke i mislim da ga uopšte ne treba komentarisati – rekao je Radović.

On je dodao da je oko 92 odsto bankarskog sektora u BiH čini privatni kapital i banka ima pravo da odluči da li će uopšte sarađivati s vama.

– Za banku će uvijek biti neprihvatljivi ljudi koji koriste alkohol, kod kojih postoji nasilje u porodici i koji se kockaju. To banke do sada nisu mogle da provjere, ali sada je kockanje došlo na red – rekao je Radović.

ČEKO: KOCKANJE JE POREMEĆAJ

Mirjana Čeko, magistar sociologije, kaže da se ljudi kockaju najčešće da bi lako stekli novac, ali i zbog užitka koji pruža rizik. To im je ujedno način da pobjegnu stvarnosti, prevaziđu socijalne razlike i slično.

– Danas se patološko kockanje deklariše kao vrsta bolesti zavisnosti, odnosno, „poremećaj kontrole ponašanja“. Dostupnost i rasprostranjenost različitih oblika ove aktivnosti kao što su npr. online kockanje ili sportske kladionice, zapravo su samo promjena strukture klasičnog kockanja, a sve ove aktivnosti umnogome doprinose mogućnosti razvoja patološkog oblika ovog poroka – rekla je Čeko.

Pogodno tlo za razvoj kockanja su razvoj potrošačke kulture i konzumerizma, slabljenje tradicionalnih i porodičnih vrijednosti, nepredvidiva socio-ekonomska situacija i slično.

Problem je i to, smatra Čeko, što ovaj porok predstavljamo kao nešto normalno, tako što ga zovemo „igra na sreću“, a to je, ustvari, samo još jedan vid kockanja.

Iz Agencije za bankarstvo BiH nisu odgovorili na naša pitanja u vezi sa ovim slučajem, dok su u Atos banci rekli da je sve urađeno u skladu sa zakonom.