Nacrt programa bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske za period od 2026. do 2030. godine trenutno je u procesu javnih konsultacija i još nije usvojen, a predstavlja prvi operativni okvir za sprovođenje Strategije bezbjednosti saobraćaja za period od 2026. do 2035. godine. Dokument je pripremljen u vrijeme pogoršanih pokazatelja bezbjednosti, jer su prošle godine u Srpskoj evidentirane 13.484 saobraćajne nezgode, u kojima je poginulo 129 lica, dok su 672 teško povrijeđena. 

Cilj programa je da do 2030. godine broj teško povrijeđenih bude smanjen na 453, a da na putevima Srpske ne bude poginule djece. Za realizaciju programa planirano je gotovo 100 miliona KM, a najveći dio novca biće usmjeren na bezbjednije puteve, sanaciju rizičnih lokacija, bezbjednije prolaske kroz naselja, savremene tehnologije i povećanje bezbjednosti na prelazima puta preko željezničke pruge. Jedna od novina je uvođenje MAIS tri skale za preciznije praćenje težine povreda, kao i dubinskih analiza najtežih saobraćajnih nezgoda. Namjera je da se utvrdi ne samo neposredni uzrok, već i šta je u sistemu moglo biti drugačije, od stanja puta i vozila do ponašanja učesnika i organizacije saobraćaja, te da iz tih analiza proisteknu konkretne mjere.

Program predviđa i normativne promjene, pa je do kraja 2028. godine planirano uređivanje oblasti mikromobilnosti i uspostavljanje pravila za obaveznu upotrebu zaštitnih kaciga za vozače dvotočkaša. 

Posebna pažnja biće posvećena djeci, s obzirom na to da se dječija sjedišta i sigurnosni pojasevi na zadnjim sjedištima i dalje nedovoljno koriste. Među novinama je i tehničko jačanje saobraćajne policije, uključujući veći broj "presretača" i savremene opreme za kontrolu saobraćaja, dok bi evropski alati za procjenu i upravljanje bezbjednošću puteva trebalo da postanu dio planiranja i izgradnje infrastrukture. Predviđeno je i digitalno uvezivanje podataka policije, zdravstva i osiguranja, kako bi na jednom mjestu bili dostupni podaci o nezgodama, vozačima, vozilima, povredama i sankcijama.

Rukovodilac Odsjeka za vozače, puteve i vozila u Agenciji za bezbjednost saobraćaja RS Goran Bošnjak kaže za "Glas" da se prošlogodišnji crni bilans ne može objasniti jednim uzrokom.

"Povećanje broja saobraćajnih nezgoda, a posebno broja poginulih, ukazuje na pogoršanje stanja u više segmenata, od ponašanja učesnika, neprilagođene brzine i vožnje pod dejstvom alkohola, do stanja putne infrastrukture, tehničke ispravnosti vozila i efikasnosti kontrole", rekao je Bošnjak.

On je naglasio da će Agencija pojačati preventivne aktivnosti i saradnju sa policijom, lokalnim zajednicama i upravljačima puteva, posebno na mjestima na kojima se dešavaju najteže nezgode.

"Ne želimo samo da konstatujemo da je broj poginulih povećan, već da utvrdimo gdje, zašto i kako je do tih posljedica došlo i da na osnovu toga preduzmemo mjere koje mogu spriječiti ponavljanje istih scenarija", istakao je Bošnjak.

Govoreći o MAIS tri skali, on je rekao da će ona omogućiti precizniju sliku o stvarnim posljedicama nezgoda i bolje povezivanje sa podacima zdravstvenog sistema.

"Najvažnije je da analiza ne završi u izvještaju. Iz nje moraju proizaći konkretne mjere, a zatim se mora pratiti da li su te mjere i realizovane. Upravo u tome vidim najveću vrijednost ovog pristupa, da iz svake najteže saobraćajne nezgode izvučemo pouku koja će spriječiti da se slična nezgoda ponovi", naglasio je Bošnjak.

Prema njegovim riječima, najveći izazov neće biti usvajanje programa, već njegova realizacija, jer je za sprovođenje planiranih mjera potrebno dodatno jačanje kadrovskih, tehničkih i finansijskih kapaciteta.

"Program bezbjednosti saobraćaja nije dokument koji treba da ostane na papiru. Za svaku mjeru moraju biti jasno definisani nosioci, rokovi, indikatori i sredstva za realizaciju. Ako se to bude poštovalo i ako se budu mjerili rezultati, imamo dobru osnovu da u narednih pet godina napravimo značajan iskorak", poručio je Bošnjak.

AUTO-SJEDIŠTE

Goran Bošnjak je upozorio i na loše navike roditelja kada je riječ o prevozu djece, navodeći da promjena mora početi od porodice, ali biti podržana edukacijom, kontrolom i efikasnijim sankcijama.

"Nije dovoljno samo obezbijediti auto-sjedište. Važno je da odgovara uzrastu i visini djeteta, da je pravilno postavljeno i da je dijete pravilno vezano. Cilj je da roditelj shvati da je dječije sjedište i sigurnosni pojas sredstvo zaštite života, a ne zakonska obaveza koju treba ispuniti samo kada postoji mogućnost kontrole", rekao je Bošnjak, piše Glas Srpske.