Posebno se izdvajaju ona koja se odnose na žene, kućne poslove, životinje i zaštitu doma, dok jedno staro vjerovanje i danas privlači pažnju neudatih žena koje priželjkuju brak i ljubav

Ko je bio Sveti Jovan Bogoslov

Sveti Jovan Bogoslov bio je jedan od dvanaestorice Hristovih apostola, rođeni brat apostola Jakova i jedan od najbližih Hristovih učenika. U hrišćanskoj tradiciji ostao je upamćen kao apostol ljubavi, upravo zbog toga što je u svojim propovijedima posebno isticao ljubav prema Bogu i bližnjem, praštanje, mir i međusobno poštovanje.

Smatra se autorom Jevanđelja po Jovanu, tri Saborne poslanice, kao i Otkrovenja, odnosno Apokalipse. Prema crkvenom predanju, Sveti Jovan je bio jedini od dvanaestorice apostola koji nije umro mučeničkom smrću. Preminuo je prirodnom smrću u dubokoj starosti u Efesu, gdje je i sahranjen.

Njegov praznik se u Srpskoj pravoslavnoj crkvi obilježava 9. oktobra, kada se vjernici sjećaju njegovog upokojenja, dok se 21. maja takođe praznuje spomen na Svetog Jovana Bogoslova.

Ženama se na ovaj dan jedno posebno ne preporučuje

Kada je riječ o narodnim običajima, jedan od najzanimljivijih odnosi se upravo na žene.

Prema starom vjerovanju, ženama se na ovaj dan nije preporučivalo da uzimaju u ruke igle, makaze, pletivo i druge predmete koji se koriste za šivenje i izradu odjeće. Vjerovalo se da bi se time mogle privući štetočine, prije svega miševi, koji bi kasnije mogli da naprave štetu u kući i izgrizu odjeću, posteljinu, vunu ili druge tkanine.

Zbog toga su žene na ovaj praznik tradicionalno ostavljale pletivo i šivenje po strani. Dan je trebalo provesti mirnije, bez pojedinih poslova koji su se inače obavljali svakodnevno.

Zašto se pominju baš miševi

Ovo vjerovanje danas može da djeluje neobično, ali je nekada imalo i vrlo praktičnu pozadinu.

U domaćinstvima u kojima se odjeća ručno pravila, popravljala i čuvala tokom cijele godine, šteta koju bi napravili miševi bila je ozbiljan problem. Zbog toga su se određeni dani u narodnom kalendaru povezivali sa zaštitom doma od štetočina.

Postojao je i običaj da se na ovaj dan udara u zidove, ambare, štale i druga mjesta za koja se vjerovalo da se u njima kriju miševi. Simbolično „tjeranje miševa“ trebalo je da zaštiti kuću, žito, hranu, odjeću i sve ono što je domaćinstvu bilo dragocjeno.

Stoku bi trebalo odmoriti

Sveti Jovan Bogoslov bio je važan i za seoska domaćinstva, pa se vodilo računa o životinjama. Vjerovalo se da stoku na ovaj dan treba odmoriti i da nije dobro tjerati je na teške poslove.

Zato je praznik trebalo provesti bez nepotrebnog rada i velikih obaveza. Kao i kod brojnih drugih velikih praznika, narod je kroz običaje pokušavao da napravi granicu između svakodnevnog rada i dana koji je namijenjen miru, porodici, molitvi i praznovanju.

Posebno vjerovanje za žene koje žele brak

Ipak, jedan dio narodnog predanja posebno će privući pažnju neudatih žena.

Sveti Jovan Bogoslov poznat je kao apostol ljubavi, pa nije neobično što se njegov praznik u narodnoj tradiciji povezivao i sa ljubavlju, bračnom srećom i željom da djevojka pronađe svog budućeg supruga.

Prema jednom od narodnih vjerovanja, djevojke koje žele brak trebalo bi ovaj dan da provedu mirno i bez nepotrebnog rada, sa željom da im u život dođe ljubav i osoba sa kojom će izgraditi zajednički dom.

Posebno se vjerovalo da nije dobro praznik provesti u svađi, ljutnji ili teškim riječima. Budući da je Sveti Jovan upravo simbol ljubavi, praštanja i mira, ovaj dan je trebalo dočekati i provesti u dobrim mislima.

Dan kada se molilo za ljubav i sreću u budućem domu

Za neudate djevojke praznik je tako imao dodatnu simboliku. One koje su željele da se udaju molile su se za ljubav, sreću i dobar brak, a stariji su vjerovali da se želja izrečena na veliki praznik i u miru doma posebno pamti.

Ovo nije crkveno pravilo koje garantuje brak, već dio narodnog običajnog nasljeđa koje se prenosilo generacijama. Upravo takva vjerovanja pokazuju koliko su se nekada crkveni praznici povezivali sa najvažnijim životnim pitanjima, od zdravlja i porodice do ljubavi i udaje.

U ovo vrijeme počinjale su i svadbe

Postoji još jedan zanimljiv detalj vezan za ovaj period godine.

Prema narodnoj tradiciji, upravo u ovo doba počinjale su tradicionalne svadbe koje su često trajale i po nekoliko dana. Nakon završetka većih poljoprivrednih poslova, domaćinstva su ulazila u mirniji dio godine, pa je jesen tradicionalno bila vrijeme za svadbe, okupljanja i porodična slavlja.

Svadbe su nekada bile mnogo više od jednog dana veselja. U mnogim krajevima trajale su po tri dana i predstavljale su važan događaj ne samo za mladence već za čitavu porodicu i selo.

Postoji još jedno predanje vezano za Svetog Jovana

Sveti Jovan Bogoslov praznuje se dva puta godišnje. Osim 9. oktobra, njegov spomen obilježava se i 21. maja.

Za ovaj drugi praznik vezano je posebno crkveno predanje o njegovom grobu. Prema predanju, nakon smrti Svetog Jovana iz njegovog groba se povremeno pojavljivao prah, za koji se vjerovalo da ima ljekovitu moć. Zbog toga je i ovaj dan kroz istoriju imao posebno mjesto među vjernicima.

Šta se sutra ne radi prema narodnom običaju

Prema tradicionalnim vjerovanjima, sutra bi trebalo izbjegavati teške poslove i nepotrebno opterećivanje životinja. Žene bi, prema starom običaju, trebalo da ostave igle, makaze i pletivo po strani.

U nekim krajevima postojao je običaj da se udaranjem po zidovima i ambarskim prostorima simbolično „otjeraju“ miševi i druge štetočine, dok je stoka dobijala dan odmora.

Danas se većina ovih običaja ne praktikuje u izvornom obliku, ali su priče o njima ostale sačuvane i predstavljaju dio bogate srpske narodne tradicije.

Crkveni praznik i narodna vjerovanja nisu isto

Važno je razlikovati crkveno učenje od narodnih vjerovanja. Crkva praznik Svetog Jovana Bogoslova posvećuje sjećanju na apostola i jevanđelistu i njegovu vjeru, dok su pravila o iglama, makazama, miševima, stoci i udaji dio narodnog običajnog nasljeđa koje se razlikuje od kraja do kraja.

Ipak, upravo takva vjerovanja pokazuju koliko su se kroz istoriju vjera i svakodnevni život preplitali. Svetac je bio dio crkvenog kalendara, ali je narod oko njegovog dana stvarao i čitav niz običaja koji su se odnosili na kuću, porodicu, posao, stoku, zdravlje i ljubav.

Sveti Jovan Bogoslov ostao je upamćen kao apostol ljubavi, pa se i danas uz njegov praznik najčešće vezuju mir, dobrota, praštanje i ljubav prema drugima.

Za one koji se drže starih običaja, poruka za sutrašnji dan je jednostavna: odmoriti od teških poslova, ne svađati se, ne unositi nemir u kuću i praznik provesti u miru i dobrim mislima.

A za neudate žene koje priželjkuju brak, ostalo je ono najlepše narodno vjerovanje: dan posvećen apostolu ljubavi treba provesti sa željom za ljubavlju, srećom i skladnim budućim domom.

(Ona.rs)