Meteorolozi i klimatolozi upozoravaju na ubrzane posljedice globalnog zagrijavanja, a u javnosti se sve češće raspreda o drevnim i modernim proročanstvima koja su, navodno, predvidjela ove prirodne katastrofe. Šta nas zaista očekuje u narednim godinama iz ugla egzaktnih naučnih podataka, a šta iz ugla popularnog misticizma?

UN upozorava na obaranje temperaturnih rekorda

Ukoliko se oslonimo isključivo na provjerene podatke, budućnost donosi ozbiljne klimatske izazove. Prema najnovijem izvještaju koji je objavila Svjetska meteorološka organizacija (WMO), a izradio britanski Met Office, svijet ulazi u još jedan period "opasnih vrućina".

Kako navode, postoji 86 odsto šanse da će bar jedna godina u periodu između 2026. i 2030. nadmašiti 2024. kao najtopliju godinu u istoriji mjerenja. Takođe, utvrđeno je da postoji 91 odsto vjerovatnoće da će prosječne globalne temperature privremeno premašiti granicu od 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa tokom najmanje jedne od narednih pet godina.

Granica od 1,5 stepeni ključno je mjerilo Pariskog sporazuma. Iako naučnici naglašavaju da privremeno prekoračenje ovog praga ne znači da su dugoročni klimatski ciljevi nedostižni, jer se sporazum odnosi na zagrijavanje tokom više decenija, upozoravaju da bi duže zadržavanje iznad te granice drastično povećalo rizik od kolapsa ekosistema, nestašice hrane, masovnih migracija i ekstremnih vremenskih prilika.

"Za kraj 2026. godine predviđa se fenomen El Ninjo, što povećava šanse da sljedeća, 2027. godina, bude naredna godina koja će oboriti rekorde", istakao je Leon Hermanson, vodeći autor ovog izvještaja. Očekuje se da će godišnje globalne temperature između 2026. i 2030. godine biti više za 1,3 do 1,9 stepeni u odnosu na prosjek iz perioda od 1850. do 1900. godine.

Misticizam i predskazanja za 2026. godina

U trenucima globalne nesigurnosti i evidentnih klimatskih promjena, dio javnosti objašnjenja traži u predskazanjima. Najpoznatija balkanska proročica, Baba Vanga, iza sebe je ostavila vizije koje se danas često povezuju sa aktuelnim dešavanjima. Jedno od najčešće citiranih proročanstava za 2026. godinu navodi razorne prirodne katastrofe, snažne zemljotrese i vulkanske erupcije koje bi mogle pogoditi sedam do osam odsto kopnene površine planete. Iako njena predviđanja gotovo nikada ne preciziraju lokacije niti datume, sve češći rekordni toplotni talasi u Evropi, razorni požari u Australiji i Kanadi, te smrtonosni zemljotresi poput onih u Mjanmaru, doprinose popularnosti ovakvih tumačenja, prenosi Sky History.

Slična situacija je i sa Nostradamusovim prorčanstivam. Potpuno pomračenje Sunca, koje će se dogoditi iznad dijelova Evrope 2026. godine, podstaklo je mnoge da pretražuju njegova proročanstva u potrazi za stihovima o "zatamnjenom suncu" ili "nebeskoj vatri". Iako se kod Nostradamusa povremeno zaista pojavljuju motivi poput "zamračenih mjeseca" ili "planeta u retrogradaciji", analitičari podsjećaju da su u pitanju generički nebeski motivi uobičajeni za renesansnu astrologiju, a ne konkretne najave za određene godine u budućnosti, pise Sky History.

Modernija upozorenja dolaze od Atosa Salomea, kojeg pojedini mediji nazivaju savremenim prorokom. Iako tvrdi da ne želi da "unosi strah u društvo", on je nedavno iznio niz upozorenja o globalnim prirodnim katastrofama, pominjući povećanu seizmičku i vulkansku aktivnost u Vatrenom pojasu Pacifika i porast broja uragana u jugoistočnoj Aziji. Njegovo najkonkretnije i najozbiljnije upozorenje odnosi se na mart 2026. godine, kada, kako tvrdi, prijeti opasnost od solarnih oluja.

"Moja direktna i objektivna perspektiva je sljedeća: solarne oluje trenutno djeluju kao najrealniji scenario koji bi mogao imati trenutan uticaj na svakodnevni život, a to je podržano i snažnom naukom", objasnio je Salome u intervjuu za UNILAD. 

"Ovo zaslužuje punu pažnju. Ne iz straha, već zbog mjerljivih signala koji su u sinhronizaciji sa potencijalnim prekidima u snabdijevanju strujom, padom komunikacija i tehnološkim prekidima u pogođenim regionima", kazao je Salome.

Oprez pri tumačenju vizija

Ipak, uprkos tome što se vizije i aktuelni događaji u medijima često naizgled poklapaju, istoričari, sociolozi i stručnjaci redovno podsjećaju da se mnoga proročanstva posmatraju van svog originalnog konteksta. Vizije iz prošlosti su najčešće formulisane dvosmisleno i široko, zbog čega se decenijama kasnije iznova različito tumače i retroaktivno "prilagođavaju" aktuelnim svjetskim dešavanjima.

Zbog toga, upozoravaju stručnjaci, svako senzacionalističko povezivanje starih stihova i vizija sa stvarnim klimatskim katastrofama treba posmatrati sa velikom dozom opreza. Ono što bi zaista trebalo da izazove reakciju javnosti i donosilaca odluka nisu mitska predskazanja, već egzaktna mjerenja, poput onih koja dolaze iz agencija Ujedinjenih nacija, a koja jasno ukazuju na svijet koji se suočava sa posljedicama ubrzanog zagrijavanja.