Šta je El Ninjo?
El Ninjo nije novost, ali intenzitet i učestalost kojom se danas pojavljuje ozbiljno zabrinjavaju stručnjake širom svijeta. Kuštrinović objašnjava genezu ovog fenomena, ali i ukazuje na to kako su klimatske promjene potpuno razbile nekadašnje prirodne cikluse.
Kako objašnjava Kuštrinović, riječ je o klimatskom fenomenu koji je poznat već nekoliko vijekova.
„El Ninjo je fenomen koga su još davno, prije par stotina godina, prepoznali moreplovci i to je jedan klimatski fenomen koji se rađa otprilike na obalama Čilea. Okean se zagrijava više, more naravno svojim strujama zagrijava i srednji dio planete, cijelu poluloptu i onda donosi i topliju vazdušnu masu“, kaže Kuštrinović za Aloonline.
Nekada se, dodaje, El Ninjo pojavljivao u približno pravilnim intervalima, ali su klimatske promjene poremetile taj obrazac.
„Nekada je važilo da se El Ninjo javlja otprilike svakih desetak godina, međutim u ovoj eri klimatskih promjena došlo je do apsolutnog poremećaja, tako da se nekad javlja nakon pet, nekad nakon tri godine. Nema više stalan raspored“, objašnjava Kuštrinović.
Kuštrinović podsjeća da okeanolozi i klimatolozi kontinuirano prate stanje okeana i temperature vode i vazduha iznad njega.
„Svjetska meteorološka organizacija zvanično je objavila podatak da se El Ninjo budi, da se La Nina koja je imala kontraefekat gasi i da će jačanje tog klimatskog fenomena dovesti do toga da će već druga polovina ljeta, a pogotovo jesen i sljedeća zima biti toplije od višegodišnjeg prosjeka“, kaže on.
Kakvo vrijeme očekuje BiH?
Iako naglašava da dugoročne prognoze treba uzimati s određenom rezervom, Kuštrinović smatra da određeni trendovi već sada postaju vidljivi.
„Uz napomenu da te dugoročne orijentacione prognoze nisu najpouzdanije, u mjesecu avgustu ćemo imati probleme sa sušom, uzimajući u obzir klimatske promjene i znajući da je taj problem na ovim prostorima jedan od glavnih. Preporuka je apsolutno, pogotovo ako pogledamo kako je to u cijelom svijetu, a mi imamo prirodne resurse, da imamo navodnjavanje, da se sve više investicija i mogućnosti uključuje ka navodnjavanju", ističe Kuštrinović.
Prema njegovim riječima, ljeto bi moglo biti nešto toplije od prosjeka.
„Prema dugoročnim prognozama, ljeto će što se temperature tiče biti malo toplije od višegodišnjeg prosjeka. U junu i julu će biti padavina oko prosjeka, a u mjesecu avgustu nas očekuje suša. Prema orijentacionoj prognozi i jesen bi trebala biti toplija i suvlja", kaže za naš portal Kuštrinović.
UV zračenje sve veći problem
Kuštrinović upozorava i na sve izraženiji problem UV zračenja.
„Sve smo svjesniji situacije da je UV indeks jako visok. Došlo je do oštećenja ozonskog omotača koji je stvorio i prozor negativnog dejstva UV zračenja. U periodu između 10 i 16 časova preporučuje se hladovina i korištenje kreme sa zaštitnim faktorom“, napominje meteorolog.
Klima u BiH se mijenja pred našim očima
Posljedice klimatskih promjena već su vidljive i u poljoprivredi.
„Ono što vidimo i što osjetimo jeste i da se pomjeraju rokovi sjetve, broj dana vegetacije se produžio. Sjetve i berbe stižu nekad ranije, nekad kasnije“, kaže on i stiče da se na ovim prostorima pojavljuju kulture koje su nekada bile karakteristične za toplije krajeve.
„Stvaraju se selekcije poljoprivrednih kultura, evidentno je da se na ove naše prostore vratila vinova loza, vinogradi i čak neke mediteranske kulture, na primjer kivi i slično“, navodi Kuštrinović.
Prema dugoročnim projekcijama, promjene bi u budućnosti mogle biti još izraženije.
„Prema nekim stogodišnjim prognozama, predviđa se da će na prostoru Bosne i Hercegovine klima biti slična onoj koju trenutno ima sjeverna Grčka“, upozorava on.
Da li nestaju godišnja doba?
Govoreći o sve češćim vremenskim ekstremima, Kuštrinović kaže da se tradicionalni obrazac godišnjih doba sve teže prepoznaje.
„Prije smo znali klasičan raspored, proljeće, ljeto, jesen, zima. Sada sve ide nabrzinu. Imali smo sad u maju nekoliko apsolutnih rekorda vezano za visoke temperature. Osnovna poruka je da je globalno otopljenje na sceni“, navodi.
Kuštrinović smatra da naučna zajednica već dugo upozorava na uzroke klimatskih promjena, ali da konkretni koraci često izostaju.
„Ujedinjene nacije čine ogromne napore da se zatvore sve centrale koje koriste fosilna goriva. Nažalost, kod nas vidimo da se otvaraju rudnici. Ugalj, emisije uglja i fosilnih goriva su najveći zagađivač koji stvara efekat staklene bašte. Čovjek je glavni krivac i na čovjeku je glavni zadatak da to zaustavi", zaključuje za naš portal Kuštrinović.
Komentari (0)