Skloni smo da zamišljamo da je granica između sna i jave jasna, ali studija objavljena u žurnalu Cell Reports pokazuje da je ova granica poroznija nego što mislimo. Možete sanjati prije nego što zaspite i planirati svoj dan nakon što već utonete u san. Istraživači ovo polubudno, poluspavajuće stanje svijesti nazivaju „hipnagogija“.

Istraživači sa Univerziteta Sorbona i instituta INSERM snimali su moždanu aktivnost 103 učesnika pomoću elektroencefalografije (EEG), razlikujući budnost od lakog sna. Ispitanike su prekidali zvukom i tražili da opišu šta im je prolazilo kroz um, ocjenjujući iskustva prema bizarnosti, fluidnosti, spontanosti i osjećaju budnosti. Umjesto da sami definišu šta je san, a šta misao, koristili su algoritam mašinskog učenja. Rezultati su pokazali četiri glavne „porodice“ mentalnih stanja: fragmente sjećanja, misli vezane za okruženje, slike nalik snovima i namjerno razmišljanje.

Iznenađujući zaključak jeste da se sva četiri stanja pojavljuju u svim fazama – i tokom budnosti i tokom sna. Ono što nam prolazi kroz um nije diktirano time da li smo budni ili spavamo. Naučnici su otkrili „moždane potpise“ mentalnih stanja koji su isti bez obzira na stanje svijesti. Slike nalik snovima praćene su slabijom komunikacijom između udaljenih regiona mozga, što se dešava nezavisno od toga da li osoba spava ili je budna.

Mozak može da proizvede istu vrstu mentalnog iskustva bez obzira na stanje budnosti. Kako bi dalje istražili ove fenomene i provjerili da li profili uspavljivanja zavise od starosti, pola, kulture ili osobina poput kreativnosti, istraživači su kreirali onlajn upitnik „Lutajući umovi“ u kojem je već učestvovalo skoro 5.000 ljudi. Cilj ovog istraživanja je da se razumije šta mozak generiše u toj „međuzoni“ i šta to govori o ljudskoj prirodi, piše Telegraf.