U Trećoj svjetskoj procjeni stanja okeana (World Ocean Assessment), koju je izradilo gotovo 600 naučnika iz 86 zemalja, navodi se da su ekosistemi izloženi sve intenzivnijim pritiscima, uključujući zagađenje i industrijski ribolov velikih razmjera. Ti faktori djeluju kumulativno, što dovodi do rasprostranjenog gubitka biodiverziteta i stavlja okeanske sisteme pod "ozbiljno opterećenje".

Sve izraženije zagrijavanje okeana

Izvještaj obuhvata period od 2021. do 2025, dok je prethodna procjena - koja je pokrivala stanje do 2018, već ukazivala na kontinuirano pogoršavanje morskog okruženja.

Pet godina kasnije, naučnici raspolažu znatno većim brojem podataka o uticaju ljudskih aktivnosti na okeane, a najnoviji izvještaj pokazuje kolika je šteta nastala upravo tokom pomenutog perioda.

Među najznačajnijim nalazima izvještaja navodi se da nivo mora nastavlja da "raste ubrzanim tempom".

Prije 2015, prosječna stopa rasta iznosila je oko dva milimetra godišnje. Do 2023, taj broj porastao je na 4,3 milimetra godišnje, što predstavlja više nego dvostruko ubrzanje.

Naučnici upozoravaju i na sve izraženije zagrijavanje okeana. Čak 16 odsto ukupnog povećanja toplote u svjetskim okeanima od 1955, zabilježeno je nakon 2018.

Najveće relativno zagrijavanje registrovano je u Atlantskom okeanu, kao i u južnim dijelovima Indijskog i Tihog okeana.

"Potrebna je hitna globalna saradnja"

Uprkos tehnološkom napretku, značajne praznine u znanju i dalje postoje. Do 2025. mapirano je svega 27 odsto okeanskog dna, dok su dubokomorski ekosistemi i dalje slabo istraženi i nedovoljno poznati naučnoj zajednici.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Gutereš, upozorio je da čovječanstvo više ne može da se ponaša prema okeanima kao prema neiscrpnom resursu.

"Ne možemo nastaviti da tretiramo okeane kao nešto bez granica. Potrebna je hitna globalna saradnja kako bi se zaštitili morski ekosistemi", poručio je.

On dodaje da je neophodno izgraditi novi odnos prema okeanima zasnovan na nauci, međunarodnom pravu i zajedničkoj odgovornosti država, privrednih sektora i generacija.

Istorijski sporazum o zaštiti mora

Izvještaj navodi da je ostvaren "značajan napredak u zaštiti okeana", uključujući i istorijski sporazum o zaštiti otvorenog mora, koji je stupio na snagu ove godine.

Tim sporazumom su uspostavljena međunarodna pravila za zaštitu dvije trećine svjetskih okeana koji se nalaze izvan jurisdikcije pojedinačnih država, prenosi The Guardian.

Prema novim podacima, sporazum je, zajedno sa još 56 međunarodnih ugovora o zaštiti okeana, unaprijedio globalne kapacitete za očuvanje biodiverziteta, smanjenje štetnih subvencija i održivije upravljanje prirodnim resursima.

Ipak, autori upozoravaju da je upravljanje okeanima i dalje "fragmentisano" između različitih sektora i regiona svijeta, zbog čega je jačanje koordinacije označeno kao ključni prioritet.

Morske struje imaju ključnu ulogu

Okeani pokrivaju više od 70 odsto površine Zemlje i imaju centralnu ulogu u regulaciji klime, očuvanju biodiverziteta i obezbjeđivanju hrane, mineralnih resursa i energije za čovječanstvo.

Prema procjeni Ujedinjenih nacija, okeani su do sada apsorbovali oko 90 odsto viška toplote nastale usljed klimatskih promjena, kao i približno 30 odsto ugljen-dioksida koji je dospio u atmosferu sagorijevanjem fosilnih goriva.

Morske struje imaju ključnu ulogu u preraspodjeli toplote na globalnom i lokalnom nivou. Međutim, naučnici navode da se obrasci strujanja mijenjaju i da njihove posljedice po buduće klimatske promjene još nisu dovoljno razjašnjene.

Posebnu zabrinutost izaziva zagađenje plastikom. Prema podacima iz izvještaja, svake godine u okeane dospije oko 52,1 milion tona plastičnog otpada. To doprinosi stvaranju čak 24,4 milijardi čestica mikroplastike koje utiču na više od 4.000 morskih vrsta.

"Zdravi i otporni okeani"

Jedan od stručnjaka koji je radio na Trećoj svjetskoj procjeni stanja okeana, Rafael Gonzales-Kiros, navodi da je potreba za "zdravim i otpornim okeanom" nikada nije bila hitnija.

Kako je naveo, međunarodna saradnja, naučna istraživanja i sve bolje razumijevanje okeana pružaju ključne uvide u stanje morskih ekosistema, duboke promjene kroz koje prolaze i potrebu da se o njima vodi mnogo veća briga.

Novi izvještaj identifikuje nekoliko glavnih faktora koji utiču na morsku sredinu. Među njima su rast ljudske populacije, demografske promjene, tehnološki razvoj, promjene u sistemima upravljanja, kao i društveno-ekonomska i geopolitička nestabilnost.

Više od jedne trećine svjetskog stanovništva živi na udaljenosti manjoj od 100 kilometara od obale, dok 11 odsto ljudi živi na područjima koja se nalaze manje od deset metara iznad nivoa mora.

Zaštićeni "morski rezervati"

Organizacija Greenpeace ocijenila je da izvještaj, objavljen povodom Svjetskog dana okeana, predstavlja "hitno upozorenje" vladama širom svijeta.

Zato su pozvali na zaštitu, kako navode, "posljednje netaknute granice naše planete" od dubokomorskog rudarenja i industrijskog ribolova.

Predstavnik organizacije, Lukas Meus, ističe da je potrebno uspostavljanje potpuno zaštićenih "morskih rezervata" koji bi velike dijelove okeana trajno zatvorili za eksploatacione ljudske aktivnosti.

On je podsjetio da su se vlade obavezale da će do 2030. godine zaštititi 30 odsto svjetskih okeana, što naučnici smatraju minimalnim pragom neophodnim da bi okeanski ekosistemi imali priliku za oporavak.

(Telegraf.rs)