U procjeni, predstavljenoj na marginama Konferencije UN o biodiverzitetu u Albaniji, utvrđeno je da je 96 odsto sistema plitkovodnih grebena već kritično ugroženo i da bi mogli nestati do 2075. godine, prenosi AP.

Većina poznatih sistema grebena u svijetu, uključujući Veliki koralni greben u Australiji, Koralni trougao u zapadnom dijelu Tihog okeana i jugoistočnoj Aziji, Mezoamerički sistem barijernih grebena i koralne grebene Crvenog mora, nalaze se u kategoriji kritično ugroženih, što predstavlja najviši stepen ugroženosti.

"Rizik od kolapsa koralnih grebena raste, ali ovo treba da bude poziv na buđenje, a ne razlog za očajanje", rekao je rukovodilac naučnog dijela procjene ekosistema koralnih grebena na globalnoj Crvenoj listi Međunarodne unije za zaštitu prirode Mišal Gudka.

Prema njegovim riječima, koralni grebeni su ipak pokazali izuzetnu sposobnost oporavka nakon razornih pojava izbjeljivanja korala.

"I u budućnosti mogu opstati pojedina područja sa koralnim grebenima koji su preživjeli i otporni su na promjene, pa moramo učiniti sve što je u našoj moći da im omogućimo uspješan oporavak i opstanak", naglasio je Gudka.

Koralni grebeni su ključni izvor morske hrane i prihoda od turizma, a često služe i kao zaštita od obalske erozije i oluja.

Oni se ponekad nazivaju prašumama mora zbog izuzetno bogatog biodiverziteta.

Koralni grebeni pružaju stanište četvrtini morskih vrsta i predstavljaju važan oslonac priobalnim zajednicama i privredi, piše Srna.