Posjeta kneza Pavla Karađorđevića Berlinu 1. juna 1939. godine nekome sa strane mogla je izgledati kao potpuni diplomatski uspjeh Hitlerove Njemačke.
Nacisti su priredili veliku vojnu paradu, kancelar i jugoslovenski namjesnik smiješkali su se jedno drugom, a razmijenjene su i uljudne riječi hvale za oba naroda. Ipak, "iza kulisa" stvari su izgledale mnogo drugačije…
Riječ je bila o susretu koji, po ocjeni mnogih istoričara, knezu Pavlu Srbi nikada nisu oprostili. U Evropi koja je brzo i nepovratno hrlila u novi sukob namjesnik i u tom trenutku faktički vladar Jugoslavije riješio je da ode u "samo grotlo sukoba" - u posjetu Berlinu i njemačkom kancelaru Adolfu Hitleru.
Knez Pavle je i inače tokom vladavine u spoljnoj politici provodio politiku otklona od Francuske i Britanije, pokušavajući da održi neutralnost u sve složenijim evropskim okolnostima. Procjenjivao je, prilično realno, da u slučaju sukoba, Ujedinjeno Kraljevstvo neće zaštititi Jugoslaviju i da je na njemu da balansira - koliko god može.
U tim uslovima se i dogodila posjeta kneza Pavla i njegove supruge, kneginje Olge Berlinu 1. juna 1939. Na velikoj vojnoj paradi koju je Hitler upriličio prisustvovao je i Ivo Andrić, kasnije Nobelovac i u tom trenutku ambasador Jugoslavije u Njemačkoj. Defile je trajao puna tri sata, u njemu je učestvovalo preko 70 hiljada vojnika Trećeg Rajha, a prikazana je najsavremenija tehnika i naoružanje.
Nakon posjete priređena je i svečana večera tokom koje se činilo da sve visoke zvanice uživaju. Ipak, zahvaljujući pismima i zvaničnim dokumentima danas znamo da Adolf Hitler nije ostavio najbolji utisak na Karađorđeviće - ni kneza ni kneginju.
Šta je knez Pavle mislio o Hitleru?
Olga je zabilježila da joj je u prisustvu njemačkog kancelara bilo izuzetno neprijatno, da ga se "skoro gadila" i da je sve vrijeme trajanja posjete bila jako zabrinuta. Knez Pavle je bio još konkretniji. On je, dan nakon vojne parade prognanom španskom kralju Alfonsu XIII otvoreno rekao da misli da je Hitler lud!
Opisujući kasnije svoj susret sa njemačkim kancelarom Karađorđević je govorio i o neobičnoj uzbuđenosti koju je uočio kod Hitlera dok je ovaj pričao o "arijevskim mladićima" i kako mu se činilo da ovaj u tim momentima ima skoro "libidozno ushićenje".
"Ruke su mu meke, kao kraci meduze. Osjećate jezu od njihovog dodira. Lice žuto, kao u voštane figure" – ispričao je knez Pavle opisujući susret sa Hitlerom.
Već narednog mjeseca namjesnik je svoje mišljenje o njemačkom kancelaru podijelio i sa drugim diplomatama. On se u Londonu sredinom jula susreo sa američkim ambasadorom Džozefom Kenedijem.
"On (knez Pavle) kaže da su ga tri stvari impresionirale u toku posjete Hitleru: prije svega, Hitler je ubijeđen da se britanska imperija raspada i da zato neće biti u stanju da izdrži naporan rat, iako im hrabrost ne nedostaje; drugo, konstatovao je istu situaciju i u Londonu i Parizu: kad je Hitlera i Geringa upitao šta znaju o Rusiji - odgovorili su mu - 'ništa'; treće, za Geringa misli da je pristojan momak, vrlo sposoban i veoma raspoložen da bude konstruktivan." — zabilježio je Kenedi u svom izvještaju Vašingtonu.
Šta je Hitler mislio o knezu Pavlu Karađorđeviću?
Čini se da druženje sa jugoslovenskom delegacijom nije prijalo ni samom Hitleru. On je za kneza Pavla rekao da je "klizav kao jegulja".
"Kad čovjek pomisli da će izvući čvrst dogovor, on se sakrije iza svog parlamenta" – smatrao je Hitler.
Već u septembru te godine Hitler je objavio rat Poljskoj i i zvanično je počeo rat koji će prerasti u najveći i najstrašniji sukob u istoriji čovječanstva. Dvije godine kasnije rat je stigao i do Jugoslavije. Svjestan da od Saveznika ne može da očekuje pomoć knez Pavle je odlučio da prihvati ponudu nacista i jugoslovenska vlada potpisala je pristupanje Trojnom paktu.
Samo dva dana nakon potpisivanja pakta koji je Jugoslaviju, bar za neko vrijeme, trebalo da spase rata, 27. marta 1941. izbile su velike demonstracije koje su za posljedicu imale smjenu tročlanog namjesništva na čelu sa knezom Pavlom Karađorđevićem. Knez Pavle je nakon državnog udara uhvaćen i protjeran u Grčku. Uslijedio je njemački napad na Jugoslaviju 6. aprila 1941. i kapitulacija nakon samo 12 dana.
(Stil)
Komentari (0)