Na njemu je uklesano samo nekoliko riječi:

„Bis hierher und nicht weiter kamen die serbischen Reiter. Anno 1919.“

U prevodu: „Dovde i ne dalje stigla je srpska konjica. Godina 1919.“

Na prvi pogled djeluje kao običan istorijski detalj, gotovo neprimjetan. Ali iza tog kratkog natpisa krije se priča o dramatičnim mjesecima nakon Prvog svjetskog rata, kada su granice Evrope još bile otvorena rana, a vojske pokušavale da na terenu iscrtaju budućnost država koje su tek nastajale.

Nakon raspada Austro-Ugarske, čitava srednja Evropa našla se u haosu. Nestalo je carstvo koje je decenijama držalo pod kontrolom različite narode i teritorije, a iza njega su ostali sporovi, ambicije i neizvjesnost. Stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca pokušavala je da učvrsti svoje granice, dok su Slovenci polagali pravo na dijelove južne Koruške, tvrdeći da na tom području živi značajno slovensko stanovništvo.

Austrija, međutim, nije namjeravala da se tako lako odrekne tog prostora.

Put srpske vojske preko Karavanki

U tim danima, srpska vojska iscrpljena, ali prekaljena nakon godina krvavog rata kreće preko Karavanki. Konjanici napreduju kroz Korušku, zauzimaju strateške tačke i stižu čak do Klagenfurta, administrativnog centra regije.

Priče iz tog vremena govore da je među lokalnim stanovništvom vladala velika neizvjesnost. Niko nije znao gdje će nova granica biti povučena, niti pod čijom će zastavom osvanuti naredno jutro. Upravo u toj atmosferi straha i političkog haosa, srpski konjanici stigli su i do Feldena, mjesta koje danas djeluje kao razglednica sa odmora, a tada je bilo jedna od ključnih tačaka sukoba interesa.

I tu su stali.

Zašto baš na tom mjestu srpska vojska nije nastavila dalje, ni danas nije potpuno razjašnjeno. Jedni tvrde da su austrijske snage organizovale ozbiljan otpor i spriječile dalji prodor. Drugi navode da su sile Antante izvršile snažan diplomatski pritisak kako bi se izbjegla nova eskalacija sukoba u regionu koji je već bio iscrpljen ratom.

Felden kamen

Kako god bilo, upravo ta tačka ostala je obilježena kamenim stubom koji i danas stoji gotovo neprimjetno, kao nijemi svjedok vremena kada su konjske potkovice srpske vojske odjekivale Koruškom.

Otcjepljenje Koruške od Kraljevine SHS

Napetosti oko ovog područja konačno su riješene dvije godine kasnije, kada je održan Koruški plebiscit. Stanovnici južne Koruške glasali su za ostanak u Austriji, uprkos značajnom slovenačkom stanovništvu u regiji. Nakon rezultata plebiscita, jugoslovenske snage povukle su se iz Koruške, koja je ostala u sastavu Austrije do danas.

Za Austrijance, ovaj stub predstavlja simbol odbrane teritorije i trenutka kada je zaustavljeno napredovanje srpske vojske. Za Srbe i Slovence, on nosi drugačiju poruku podsjetnik na vrijeme kada je istorija mogla krenuti sasvim drugim putem.