Na današnji dan, 27. oktobra 1969. Banjaluku je pogodio katastrofalni zemljotres. Seizmološki aparati izmjerili su udar jačine 9 stepeni Merkalijeve skale, poginulo je 15 ljudi, povrijeđeno je 1.117, a materijalna šteta je bila ogromna... Mediji su izvjestili da 3.500 stanova mora rušiti, kao i da nedostaje šatora za 7.000 osoba.

"Maglovito jutro miriše na dim i kafu. U 9 sati 11 minuta i 32 sekunde u ponedjeljak 27. oktobra potres od 9 stepeni Merkalijeve skale dovršava započeto prethodnog dana. Pukla je Banja Luka. Zgrada popularno nazvana 'Titanik' (na mjestu današnje 'Boske'), defitinitvno je potonula. Djevojka vrišti – pod ruševinama je cijela njena porodica. Banjaluka je između smrti i rađanja. Dvije nedjelje kasnije napuštaju ovaj grad desetine hiljada učenika, osnovnih i srednjih škola i evakuišu se u Zenicu, Doboj, Sarajevo, Mostar, Crikvenicu... A onda nastupa najžešća zima, sa bedemima snijega visokim preko tri metra duž glavne ulice", opisao je ovaj događaj poznati banjalučki novinar Slavko Podgorelec…

Zemljotres je pored civilnih, razorio je i većinu vjerskih objekata u Banjaluci. Iako su hramovi SPC na području Banjaluke prilično stradali, zemljotres je bio "milosrdniji" prema pravoslavnim nego katoličkim vjerskim objektima, pa su katolici, u nemogućnosti da prisustvuju misama u svojim razrušenim crkvama, naredne četiri godine prisustvovali vjerskim službama u pravoslavnim hramovima.

Vjerovatno najteži momenat koji je uslijedio nakon zemljotresa bila je evakuacija banjalučkih učenika u druge gradove širom tadašnje zemlje, jer nije bilo uslova za održavanje nastave. Banjaluku je privremeno napustilo 8.022 učenika i 449 učitelja, nastavnika, i profesora.

Ipak, velika prirodna nesreća koja je pogodila Banjaluku, na neki čudnovat način uticala je da njeni stanovnici pokažu svoje najbolje lice - složno, snažno i humano, tako da 1969. godina predstavlja i prekretnicu razvoja grada, koji je nakon zemljotresa počeo da se obnavlja i ubrzano razvija!

Već prvih dana nakon zemljotresa u gradu su formirane prve gostionice na otvorenom, a na otvorenom takođe su bile i sve gradske službe, prodavnice, ćevabdžinice, ali i brijačnice i frizerski saloni. Funkciju gradske biblioteke, koja se prije razaranja nalazila u današnjem Banskom dvoru, jedno vrijeme nakon zemljotresa obavljao je šator postavljen ispred Narodnog pozorišta.

U Banjaluku je ubrzo nakon katastrofalnog zemljotresa počela da pristiže materijalna pomoć iz svih dijelova tadašnje zemlje, ali i svijeta. Narednih mjeseci i godina grad je poprimio nove obrise - izgrađeno je jedno cijelo novo naselje - Borik, sagrađena je nova zgrada Gimnazije, kao i dvije osnovne škole. Sredstvima dobijenim nakon zemljotresa sagrađena je i savremena bolnica na Paprikovcu, kao i Dom radničke solidarnosti.

Na mjestu gdje je danas Trg Krajine nalazila se zgrada Titanik, koja je u potpuno razrušena. Nakon zemljotresa na tom mjestu nikao je trg, ali i popularna robna kuća Boska. O razornom zemljotresu iz '69 danas na Trgu Krajine svjedoči još samo krivi sat, čije kazaljke su zauvijek stale baš u momentu zemljotresa.

Nakon zemljotresa saniran je i objekat stare željezničke stanice, u koji je od 1971. godine smještena Umjetnička galerija, danas Muzej savremene umjetnosti. Naime, istaknuti jugoslovenski slikari, istoričari umjetnosti i prijatelji Banjaluke, kao pomoć nastradalom gradu prikupili su približno 800 umjetničkih djela, što je poslužilo kao temelj za osnivanje Galerije.

I za kraj - katastrofalni zemljotres iz 1969. imao je i jednu interesantnu posljedicu. Naime, Banjaluku je u godinama nakon potresa pogodio svojevrsni bebi bum! Na području današnjeg parka Mladena Stojanovića nakon zemljotresa formirano je veliko vagonsko naselje, u kome su smještene porodice koje su ostale bez krova nad glavom. U tom naselju rođen je i pisac ovih redova...

[gallery ids="815521,815520,815522"]