Njegova asocijacija za vizuelne umjetnosti "Feniks art" već dvije decenije neumorno radi na promociji autorske animacije, a najznačajniji projekat iza kojeg stoji je Međunarodni festival animiranog filma "Banjaluka", koji će od 24. do 28. oktobra biti održan po 17. put.

Portal AloOnline generalni je medijski pokrovitelj ovogodišnjeg festivala, a tim povodom razgovarali smo sa ovim banjalučkim profesorom i umjetnikom...

Na početku razgovora, zamolili smo Gorana Dujakovića da nam kaže nešto više o programu ovogodišnjeg Međunarodnog festivala animiranog filma.

- Međunarodni festival animiranog filma Banjaluka 2025, 17. po redu, nudi bogat i raznovrsan program koji je napravljen u širokom rasponu. Prvo, imamo takmičarske kategorije koje su standardno presjek svjetske animacije, a to je zaista vrhunska produkcija animiranog filma i dobar prilika da se vidi u kom pravcu se kreće svjetska autorska animacija - rekao je Dujaković.

Prateće programe su, dodaje on, ove godine malo redukovali, u skladu sa finansijskim uslovima.

- Njih nema previše, ali su raznovrsni i kvaliketeni, onoliko koliko smo to mogli da to uradimo. Tu imamo, recimo jedan vrlo interesantan program pod nazivom Muzika u filmovima Zagrebačke škole animiranog filma. Ovaj program je koncipiran tako da se kroz taj muzički dio predstavi rad velikih kompozitora koji su radili na animaciji. Gotovo je nepoznato da je zaista jedna vrhunska elita jugoslavenskih kompozitora radila na tim animiranim filmovima, tako da je to dobra prilika da se to sagleda kroz animaciju. Takođe, imamo program eksperimentalne animacije Andreja Rehaka, koji je veteran eksperimentalne animacije i koji ima jedan vrlo neobičan pristup, u kome je uključena nauka i fizika u animacijski koncept. Rehak će održati i predavanje o eksperimentalnoj animaciji za studente u Studentskom kulturnom centru u banjalučkom Kampusu - kaže on.

U planu je i izložba o prvom srpskom animiranom filmu "Kapetan Džon Piplfoks", koji nažalost nikada nije realizovan. Ovaj film otišao je daleko u fazi razvoja, ali nastanak filma je prekinula smrt Veljka Bikića, koji je bio motorna snaga tog filma i vlasnik prvog privatnog studija na prostoru bivše Jugoslavije. Međutim, ostali su tizeri i dosta materijala iz tog filma, pa je vrlo moguće da će neko, kaže Dujaković, jednog dana zapravo nastaviti rad na tom filmu.

- Imamo i radionicu u tehnici ulje na staklu, koji radi Žana Forca, a publici će biti predstavljena i serija "Slovo na slovo", u produkciji VIDA TV i produkcije Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba. Publici će, između ostalog biti predstavljen i prvi makedonski dugometražni animirani film "Džon Vardara protiv Galaksije", koji će na našem festivalu imati premijerno prikazivanje za Bosnu i Hercegovinu - navodi.

Ove godine na Međunarodni festival animiranog filma "Banjaluka 2025" pristiglo je rekordnih 578 animiranih filmova iz 57 svjetskih država.

Zanimalo nas je kakav je, po Dujakovićevom Mišljenju, značaj ovog Festivala za Banjaluku, Republiku Srpsku, BiH i region.

- Teško mi je davati mišljenje o Festivalu koji ja vodim i koji sam stvorio praktično prije 18 godina, ali tu postoje neke proste činjenice. Znači, u ovom trenutku ovo je jedini festival animiranog filma koji se odvija na prostoru Bosne i Hercegovine. Festival u Neumu nažalost već par godina ne ide, tako da smo mi jedini. Banjalučki festival imao je neke svoje uspone i padove - zlatno doba je bilo prvih godina, onih prvih pet godina kada smo bili značajno finansirani od strane Ministarstva prosvete i kulture RS, i kada smo dovodili najveće svjetske animatore. Tako da smo izgradili reputaciju tokom tih prvih pet godina, uključujući neke ekskluzivne programe kao što je bio, recimo program animiranog filma Trećeg Rajha, koji je prvi put na svijetu prikazan u Banjaluci - ističe Dujaković.

Nakon toga, tvrdi on, slijedi finansijski pad, jer nažalost zadnjih nekoliko godina imaju problem oko finansiranja.

- Audio-vizuelni centar Republike Srpske finansira filmske festivale u cjelini na prostoru Republike Srpske. Mislim da Audio-vizuelni centar, dakle neko ko ima ambicije da upravlja kinematografijom, treba da shvati da filmski festivali jesu neka vrsta konekcije sa svjetskom produkcijom, bez obzira o kojoj se filmskoj vrsti radi. Festivali su neophodan sastavni dio funkcionisanja bilo koje kinematografije. A ja nisam baš siguran da u ovom trenutku vodstvo koje upravlja Audio-vizuelnim centrom može da razumije šta je funkcija filmskih festivala. U ovom trenutku najveći problem je finansijski dio, koji je vrlo skroman u cjelini, kada gledamo filmske festivale u Republici Srpskoj - kaže Dujaković

Gorana Dujakovića smo pitali i da li se slaže da se, bez obzira na finansijske poteškoće, Banjaluka već profilisala kao regionalni centar animacije.

- Pa, naravno. Banjaluka je jedini grad u BiH koji ima smijer animiranog filma. Veliku zaslugu za to ima Festival animiranog filma, koji je praktično nastao još prije 20 godina kao revija animiranog filma. Tako da sigurno možemo reći da Banjaluka jeste, ne samo državni centar na polju animacije u ovom trenutku, već je profilisana i regionalno i međunarodno. Mi smo izvan Banjaluke jako poznati, odlično sarađujemo sa svim centrima evropske i nekim centrima svjetske animacije, a Zagreb je tu naravno na prvom mjestu. To se vidi i kroz veliki broj filmova koje dobijamo za takmičarski program. Cijela ova priča ima smisla, jer je Festival stvorio svijest i na neki način utabao put da se napravi smijer animiranog filma. Žao mi je što ne postoji jasna strategija u Republici Srpskoj da se to sve na odgovarajući način iskoristi i u nekim drugim segmentima, recimo kroz obrazovanje, da animacija u nekom segmentu ulazi u osnovne i srednje škole. Mislim da je već nešto počelo da se radi po tom pitanju - naglašava Dujaković.

Goran Dujaković je i profesor Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci, na studijskom programu filma i televizije. Evo kako ocjenjuje prethodne generacije studenata koje su prošle kroz Akademiju i da li postoji neka generacija koja se izdvaja.

- Akademija je u cjelini izmijenila sliku na na prostoru Republike Srpske, kada je u pitanju film, pa i televizija. Mislim da ne postoji ni jedna televizija na prostoru Republike Srpske na kojoj nema neko od naših kadrova, koji su uključeni kao snimatelji, montažeri, realizatori, reditelji i tako dalje. To je bila i prvobitna ideja, da se stvori neki kvalitetni kadar koji će na prvom mjestu pomoći da se televizija organizaciono postavi na svoje mjesto. Naravno, postoji i taj umjetnički segment koji je isto jako bitan, zato se ovo i zove Akademija umjetnosti. A, na svim akademijama postoje talentovani studenti i manje talentovani studenti i to se nekako tokom vremena isprofiliše. Tako da to možemo da pratimo od generacije do generacije i od klase do klase. U svakom slučaju, to je neka konstanta i teško bi se moglo pričati o nekim pikovima ili padovima. Uvijek imamo nekoliko pojedinaca koji se izdvoje po klasama i oni putem konkursa imaju mogućnost da prave filmove. Tako da, apsolutno Akademija ima svoje mjesto, ima svoju budućnost i ima svoju društvenu ulogu, tj. potpuno je uklopljena u društvo - naveo je Dujaković.