Jednog dana pre oko 43.000 godina, jedan neanderatalac naišao je na veliki granitni oblutak na prostorima današnje centralne Španije. Kamen i njegove konture zapale su mu za oko, piše Gardijan.

Nešto u obliku tog kamena bogatog kvarcom – možda njegova neobična sličnost sa izduženim licem – natjeralo ga je da ga podigne, prouči i, na kraju, da umoči jedan od svojih prstiju u crveni pigment i pritisne ga o ivicu oblutka, tačno tamo gdje bi na tom „licu bio nos“.

Čineći to, ostavio je za sobom ono što se smatra najstarijim potpunim ljudskim otiskom prsta na svijetu, na onome što bi izgledalo kao najstariji primjerak evropske prenosive umjetnosti.

Ovo otkriće, koje bi moglo obogatiti naše razumijevanje o tome kako su neandertalci vidjeli i tumačili svijet i odgovoriti na najvažnija pitanja o našim najbližim rođacima, izašlo je na vidjelo nakon skoro tri godine istraživanja tima španskih arheologa, geologa i policijskih forenzičara.

Tim koji je pronašao oblutak, dugačak nešto više od 20 centimetara, u maloj pećini San Lazaro odmah je primjetio da je neobičan. Nije izgledalo da je korišćen kao čekić ili nakovanj, uopšte nije izgledao kao alat.

- Kamen je bio čudno oblikovan i imao je crvenu tačku od okera, koja nam je privukla pažnju. Pomislilo smo na isto pa smo se pogledali. „Ovo liči na lice“. Naravno, to nije bilo dovoljno. Dok smo istraživali, znali smo da su nam potrebne informacije koje bi mogle da unaprijede našu hipotezu da je ovdje postojao cilj, da je ovo simboličan predmet, i da je jedno moguće objašnjenje, iako nikad nećemo znati sa sigurnošću da li je zaista tako, da je ovo simbolizovanje lica – rekao je za Gardijan David Alvarez Alonso, arheolog sa Univerziteta Komplutezne u Madridu.

Odlučni da provjere da li je njihov crveni trag namjerno stavljen između dva udubljenja, što bi moglo da predstavlja oči i usta, tim je zatražio pomoć drugih stručnjaka.

Utvrđeno je da pigment koji je korišćen nije nađen nigdje u pećini.

- Pozvali smo naučnu „policiju“ da nam pomogne i oni su potvrdili da je to vjerovatno otisak prsta odraslog muškarca. Kada smo to utvrdili, razvili smo teoriju da je ovo pareidolija, koja je dovela do ljudske intervencije zahvaljujući kojoj je nastala crvena tačka – rekao je Alvarez Alonso.

- Nije mogla da bude slučajnost da je tačka baš tu, a nema drugih oznaka da ukazuju na bilo kakvu drugačiju upotrebu. Zašto je neko donio ovaj oblutak iz rijeke u pećinu? Osim toga, zašto nigdje drugo nema okera. Ni u pećini, ni oko nje. To znači da je osoba nosila pigment sa nekog drugog mjesta – dodao je arheolog.

Ideje naučnika predstavljene su u žurnalu Archaeological and Anthropological Sciences. Tu je pojačana ideja da su neandertalci, koji su izumrli prije oko 40.000 godina, bili sposobni za umjetničko i simbolično stvaranje. To bi značilo, piše Gardijan, da homosapijensi nisu prva vrsta koja je stvarala umjetnost.

- Činjenica da je oblutak odabran zbog svog izgleda i onda obilježen pokazuje da je tu postojao ljudski um sposoban za projektovanje misli na predmet – naveli su autori studije.

Oni su zapitali zašto se često misli da neandertalci nisu mogli da razmišljaju isto kao mi, iako je riječ o ljudima, ljudskoj vrsti.

- Naše mišljenje je da su neandertalci imali sličan kapacitet za simbolično razmišljanje kao homosapijensi, a ovaj objekat samo pojačava to vjerovanje – naveli su autori.