Klintonovi su dobili nalog da 5. avgusta svjedoče pred Nadzornim odborom Predstavničkog doma, kojim dominiraju republikanci, a koji istražuje vezu bivšeg predsjednika sa ozloglašenim pedofilom, izvještava britanski "Telegraf".

Ali u pismu upućenom Džejmsu Komeru, republikanskom predsjedniku odbora, Klintonovi su jasno stavili do znanja da nemaju namjeru da se pojave na Kapitol Hilu. Pismo je poslato u utorak.

"Uvjereni smo da će svaka razumna osoba, u Kongresu ili van njega, razumjeti, na osnovu svega što smo objavili, da ono što radite je pokušaj da kaznite one koje smatrate svojim neprijateljima, a istovremeno zaštitite one koje doživljavate kao prijatelje", navodi se u pismu.

Bil i Hilari Klinton su izjavili da su već dostavili Komeru ovjerene, zaklete izjave- iste one koje je prihvatio od drugih ljudi kojima je pozvan sudski poziv. Te osobe su, nakon što su dale izjave, bile oslobođene svjedočenja.

Međutim, Komerov portparol je ranije rekao da će, ako Klintonovi ne odgovore, pokrenuti postupak zbog nepoštovanja Kongresa.

"Oni su zakonski obavezni da se pojave i očekujemo da to učine. Ako se Klintonovi ne pojave na svjedočenju, Nadzorni odbor će pokrenuti postupak za nepoštovanje Kongresa", rekao je portparol za Politiko.

To znači da bi Bil i Hilari Klinton mogli biti predmet krivične istrage, pa čak i moguće zatvorske kazne.

Kako je izvor rekao Foks njuzu u utorak, odbor će "već sljedeće nedjelje" pokrenuti postupak da proglasi Bila Klintona krivim za nepoštovanje Kongresa. Nije jasno da li je isto planirano i za Hilari Klinton.

Iako Kongres rijetko preduzima takve mjere, posljedice mogu biti ozbiljne. Godine 2022, viši savjetnik Donalda Trampa, Stiv Benon, proveo je četiri mjeseca u zatvoru zbog odbijanja da se povinuje sudskom pozivu tokom istrage koju su vodili demokrate o neredima 6. januara. Piter Navaro, bivši savjetnik Bijele kuće, takođe je osuđen na četiri mjeseca zatvora 2024. godine zbog odbijanja da se pojavi pred Kongresom i preda dokumenta vezana za isti događaj.

Istraga je dio šireg rada Nadzornog odbora na slučaju Epštajn, koji je počeo čak i prije nego što je Zakon o transparentnosti dosijea Epštajna stupio na snagu u novembru. Taj zakon je dao Ministarstvu pravde, pod Trampovom administracijom, 30 dana da objavi sva dokumenta vezana za Epštajna.

Do sada je javnosti objavljeno oko 100.000 dokumenata, dok hiljade još uvijek nisu objavljene.

Među objavljenim materijalima su fotografije Bila Klintona kako se opušta u džakuziju sa neidentifikovanom ženom, kao i njegova fotografija u bazenu sa Gislen Maksvel , britanskom damom iz visokog društva koja trenutno služi 20-godišnju zatvorsku kaznu zbog trgovine djecom u ime Epštajna.

U sudskim pozivima se navodi da je Klinton letio Epštajnovim privatnim avionom četiri puta između 2002. i 2003. godine, nakon što je napustio Bijelu kuću. Tokom jednog od tih putovanja, fotografisan je kako prima masažu od Čonte Dejvis, jedne od Epštajnovih žrtava.

Bivši predsjednik nikada nije optužen ni za jedan zločin.

Reagujući na novootkrivene fotografije, Klintonova je zahtijevala potpuno i bezrezervno objavljivanje svih dokumenata vezanih za Epštajna i optužila Trampovu administraciju da namerno ograničava objavljivanje materijala kako bi zaštitila "nekoga ili nešto".