Nekad relativno bezbijedna nordijska zemlja našla se suočena sa noćnom morom – “djecom vojnicima” na svojim ulicama, koje u kriminal guraju sofisticirane mreže organizovanog zločina.

Švedska je suočena sa talasom nasilja bandi dok kriminalne mreže sve više regrutuju djecu za ubistva, pucnjave i druge nasilne napade. Statistike pokazuju dramatičan porast nasilnih zločina u koje su umiješani maloletnici. U proteklih nekoliko godina stotine dece mlađe od 15 godina sumnjiči za umiješanost u planiranje ubistava i druga krivična djela, što je oštar porast u poređenju sa periodom prije 10 godina.

Stručnjaci tvrde da regruteri bandi sada namjerno ciljaju mlade preko onlajn platformi, što im omogućava da djecu lakše nego ikada uvuku u kriminalne mreže.

Skoro svakodnevni napadi

Društvene posljedice ovih trendova su ozbiljne, piše “Fajnenšal ekspres”. Zajednice u gradovima poput Stokholma, Geteborga i Upsale suočavaju se sa gotovo svakodnevnim pucnjavama i eksplozijama, u kojima često učestvuju veoma mladi osumnjičeni.

U nekim predgrađima strah je zamijenio normalan svakodnevni život i roditelji nerado puštaju djecu da se igraju napolju, dok stanovnici žive pod stalnom pretnjom nasilja, navodi “AJ medija”.

Nasilje bandi u Švedskoj evoluiralo je tokom decenija, od bajkerskih kriminalnih grupa ’90-ih, preko lokalnih uličnih banci 2010-ih, do današnjih, izuzetno nasilnih transnacionalnih kriminalnih mreža. U svakoj fazi, kontrola tržišta droge bila je glavni pokretač organizovanog kriminala i sukoba bandi u Švedskoj, piše “Al Džazira”.

Švedska, sa svojih oko 10,6 miliona stanovnika, sada ima jednu od najviših stopa smrtonosnog nasilja vatrenim oružjem u Evropi, od čega je velik dio toga povezan sa bandama. U Švedskoj živi i veliki broj ljudi poreklom iz Srbije, ali i sa cijelog Balkana. Neke grube procene kažu da u zemlji živi više od 30.000 državljana koji su porijeklom iz Srbije, prenosi Blic.

Napadi ručnim bombama

Napadi ručnim bombama - koji su, kako navodi “Al Džazira”, postali mogući zbog viškova municije prokrijumčarene sa Balkana poslije ratova u bivšoj Jugoslaviji ’90-ih - postali su mračan zaštitni znak sukoba među bandama.

Napadi bombama su jeftin način zastrašivanja suparnika, bez nužnog cilja da se neko ubije. Ako se počinilac uhvati na djelu pri izvršenju ovakvog zločina, kazna često bude kraća, jer se djelo ne smatra pokušajem ubistva. Kriminalne mreže takođe koriste “poslovni model”, gdje se maloletnici regrutuju da izvršavaju napade, kako bi zaštitili vođe bandi od krivičnog gonjenja.

U Švedskoj se djeca mlađa od 15 godina ne mogu osuditi na zatvorsku kaznu, dok maloljetnici od 15-17 godina obično izdržavaju kaznu u zatvorenim ustanovama za omladinski nadzor, umjesto u zatvorima za odrasle.

Sve više djece u bandama i ona su sve mlađa

Prema policijskom izvještaju iz 2023, oko 1.700 osoba mlađih od 18 godina procijenjeno je kao aktivno u kriminalnim mrežama, dok kasniji izveštaji ukazuju da je taj broj vjerovatno porastao. Kako se broj djece umiješane u kriminalne aktivnosti bandi povećao posljednjih godina, starosna granica učesnika se dodatno spustila. Između januara i avgusta ove godine, švedska policija je uhapsila 66 djece uzrasta od 13-14 godina, u poređenju sa 27 u istom periodu prethodne godine.

Prije samo nekoliko godina smatralo se da su djeca u sistemu socijalne zaštite ili iz siromašnijih kvartova najugroženija od vrbovanja bandi. Međutim, noviji trendovi pokazuju da djeca iz bilo kojeg društvenog sloja i bilo kog naselja mogu da postanu meta bandi.

U mnogim slučajevima, djeca starosti svega 12-13 godina se uvlače u kriminalne aktivnosti preko društvenih mreža i šifrovanih aplikacija za razmenu poruka, gdje bande aktivno objavljuju “misije” ili “zadatke” za pucnjave, bombaške napade i druge nasilne činove.

Zvaničnici i stručnjaci opisuju ove mlade regrute kao i počinioce i žrtve, koje se odazivaju na vrbovanje uz obećanje novca, statusa ili osećaja pripadnosti.

Posljednje šokantno ubistvo desilo se nedavno, nakon čega je dvanaestogodišnji dječak uhapšen. Sumnja se i da je ubio pogrešnu osobu. Njemu je, kako pišu lokalni mediji, ponuđeno skoro 23.000 evra da izvrši atentat.

Kako izgleda to vrbovanje?

“Al Džazira” je navela primjer iz ljeta 2024, kad je 13-godišnji dječak dodat u privatnu grupu na “Singalu” od strane regrutera.

U četu se ubrzo pojavila poruka: “Da li si spreman da ubiješ nekog?”.

Tinejdžeru se obećava novac, kažu mu da ne brine i da će, nakon što izvrši pucnjavu, biti poslat u posebnu ustanovu za brigu o djeci, odakle će moći da ga izvuku. Ali, poruke su takođe prožete prijetnjama.

Regruter upozorava dječaka.

“Ako uzmeš oružje i nestaneš, naći ćemo te, brate”, navodi i dodaje da će mu platiti samo “ako ga pogodiš, on mora da umre”.

“Idi iza njega metar-dva i upucaj ga 3-4 puta u leđa”, slijedi instrukcija.

Potom slijede praktični savjeti o korišćenju oružja, uključujući da se “ne igra sa obaračem” a tinejdžeru se šalje “Jutjub” video kako da napuni i puca iz pištolja u nizu poruka. Razmjena u četu se na kraju suzila na dječaka i korisnika, kojeg je policija kasnije identifikovala kao 25-godišnjaka koji je bio ključna figura bande u Stokholmu.

“Sada je teško, ali poslije ćeš biti kralj, brate”, uvjeravao je dječaka tik prije planirane pucnjave.

“Dokrajčiću ga”, stigao je odgovor.

Nekoliko trenutaka kasnije, stiže panična poruka od dječaka, da dolazi policija i da mu treba taksi. Upucao je svoju metu, ali je čovjek preživio. Kako ističe “Al Džazira”, prošlo je svega 48 sati otkako je dječak dodat u čet grupu do pucnjave.

Dječak je kasnije uhapšen, ali zbog svojih godina nije osuđen već je smješten pod nadzor socijalnih službi. Policija vjeruje da je proces regrutovanja počeo nakon što je dječak odgovorio na oglas koji je cirkulisao na platformama poput “Snepčeta”, “TikToka” i “Instagrama”, ili “Telegrama” gdje se djeca sada obično regrutuju.

"Prije 10 godina regruteri bi morali da idu na mjesta gdje se djeca fizički nalaze, ali sada su tu društvene mreže", rekao je “Al Džaziri” kriminolog Salman Kan, projekt menadžer iz švedske omladinske organizacije Frajšuset.

Policijski zvaničnici navode da je sada preko 67.000 ljudi umiješano u ili povezano s organizovanim kriminalom bandi, uključujući pucnjave na ulicama i bombaške napade. Situacija je postala toliko ozbiljna da je Kanada upozorila svoje građane da budu oprezni prilikom putovanja u tu zemlju, piše Europeanconservative.com.

Portal navodi da je izjava bivšeg švedskog premijera Karla Bilta, da je nasilje bandi “marginalan fenomen”, i da je Švedskoj “kao u raju” u poređenju sa, recimo, Čikagom, izazvala žestoke kritike u medijima.

“Geteborgs-posten” piše da djeluje da “Bilt živi u drugačijoj realnosti” i da je “sudar na parkingu” možda “marginalni fenomen”, dok je organizovani kriminal veliki problem koji “dominira švedskom politikom već deceniju”.

“Ekspresen” navodi da je “zaista vrijeme da se Bilt povuče i preseli u inostranstvo, odakle 14-godišnje plaćene ubice i redovi raznetih kuća zaista mogu da izgledaju kao marginalni fenomen”.