Jedan od dvojice harizmatičnih kriminalaca umiješanih u otmicu zbog koje je nastao termin Stokholmski sindrom preminuo je u 78. godini, saopštila je njegova porodica.

Klark Olofson, koji je stekao svjetsku slavu 1973. godine nakon pljačke banke i talačke krize u švedskoj prijestonici, preminuo je poslije duge bolesti, potvrdila je njegova porodica za medij Dagens ETC.

Tokom šestodnevne opsade, Olofson i njegov saučesnik zadobili su simpatije talaca, koji su počeli da ih brane, dok su istovremeno razvijali neprijateljski odnos prema policiji.

Ova pojava, u kojoj žrtve otmičara razvijaju emotivnu vezu sa svojim otmičarima, kasnije je nazvana "Stokholmski sindrom".

Kako je nastao termin?

Opsadu je započeo Jan-Erik Olson, koji je uzeo četiri taoca u banci, među kojima su bile tri žene i jedan muškarac. Zatražio je da mu se u pomoć dovede Olofson, s kojim je ranije bio u zatvoru. Vlasti su pristale, a Olofson je stigao u banku opkoljenu policijom.

Kasnije je tvrdio da mu je ponuđeno da djeluje kao doušnik, kako bi zaštitio taoce u zamjenu za smanjenje kazne, ali je tvrdio da dogovor nije ispoštovan.

Jedna od taocakinja, Kristin Enmark, bila je ta koja je razgovarala sa tadašnjim premijerom Švedske, moleći da joj se dozvoli da napusti banku zajedno sa otmičarima.

– Potpuno vjerujem Klarku i pljačkašu. Nisu nam ništa loše učinili. Bili su veoma ljubazni. Vjerovali ili ne, ali mi smo se ovdje zaista lijepo proveli – rekla je tada.

Tokom razgovora sa premijerom, Enmark je više puta isticala da se više plaši policije nego svojih otmičara, tvrdeći da je Olofson obećao da će je zaštititi.

Situacija je okončana suzavcem i upadom policije kroz krov banke. Taoci su u početku odbijali da se odvoje od otmičara i kasnije nisu htjeli da svjedoče protiv njih.

Psihološki fenomen ili odbrambeni mehanizam?

Termin Stokholmski sindrom skovao je kriminolog Nils Bejerot, kako bi objasnio čudnu vezu između žrtava i otmičara. Ipak, stručnjaci su i danas podijeljeni – jedni ga vide kao psihijatrijsku dijagnozu, a drugi kao način da se žrtva izbori sa traumom.

U podkastu Sideways BBC-ja 2021. godine, Enmark je kritikovala sam pojam:

– To je način da se krivica prebaci na žrtvu. Uradila sam ono što sam morala da preživim.

Život iza rešetaka i Netflix adaptacija

Olofson je veći dio svog života proveo u zatvorima zbog raznih krivičnih djela, najčešće pljački i prevara. Posljednji put je pušten na slobodu 2018. godine nakon izdržavanja kazne u Belgiji.

Godine 2022. Netflix je snimio seriju Klark, u kojoj je Olofsona glumio švedski glumac Bil Skarsgard.