Ukoliko presuda tokom dana bude izvršena smrtonosnom injekcijom, Krista Pajk postaće prva žena pogubljena u saveznoj državi Tenesi poslije više od dva vijeka. Ovaj slučaj privukao je ogromnu pažnju svjetske javnosti, s obzirom na to da je riječ o jednoj od rijetkih žena osuđenih na najstrožu kaznu u modernoj istoriji SAD — od 1970-ih godina do danas u Americi je pogubljeno 1.663 muškaraca i svega 18 žena.
Zločin koji je šokirao Ameriku 1995. godine
Tragedija se dogodila 1995. godine u Noksvilu, kada je tada osamnaestogodišnja Krista Pajk, zajedno sa sedamnaestogodišnjim dečkom Tadarilom Šipom i još jednim saučesnikom, namavila devetnaestogodišnju Kolin Slemer u šumu u blizini kampa za obuku i zapošljavanje problematičnih tinejdžera.
Motiv za brutalan napad bila je ljubomora — Pajkova je optužila Kolin da je pokušala da joj preotme dečka. Žrtvu su brutalno pretukli i izboli, a zločin je poprimio jezive razmjere kada je Pajkova svojoj žrtvi na grudima urezala pentagram. Na suđenju su svjedoci potvrdili da se Pajkova kasnije hvalila ubistvom.
Godinu dana kasnije, Krista Pajk je osuđena za teško ubistvo i zavjeru, čime je postala najmlađa žena osuđena na smrt u istoriji SAD. Njen saučesnik Tadaril Šip izbjegao je smrtnu kaznu jer je u trenutku zločina bio maloljetan, te je osuđen na doživotni zatvor sa mogućnošću uslovnog otpusta.
Molba na 226 stranica i odbrana zasnovana na traumi
Pravni tim Kriste Pajk uputio je obimnu molbu za pomilovanje guverneru Tenesija Bilu Liju. Glavni adut odbrane jeste dokumentovan istorijat ekstremnog seksualnog, fizičkog i emocionalnog zlostavljanja koje je pretrpjela u djetinjstvu.
Pajkovoj je 2021. godine zvanično dijagnostikovan bipolarni poremećaj, uz ranije utvrđeni teški PTSP i oštećenja mozga. Odbrana tvrdi da su ova stanja presudno uticala na njenu percepciju u trenutku izvršenja zločina. Pored advokatskog tima, apel za preinačenje smrtne kazne u doživotni zatvor uputile su brojne organizacije, stručnjaci za prevenciju trauma iz djetinjstva, kao i eksperti Ujedinjenih nacija za humanitarno pravo.
S druge strane, porodica stradale djevojke ostaje nepokolebljiva. Majka ubijene Kolin Slemer, Mej Martinez, izjavila je da Krista mora platiti za svoj zločin kako bi porodica konačno pronašla mir.
Posljednji zahtjevi pred izvršenje presude
U danima pred zakazano pogubljenje, Krista Pajk se javila prijateljici i aktivistkinji Ešli Selars sa porukom da ne želi da iko od njenih najmilijih prisustvuje činu. Takođe, podnijela je zvaničan zahtjev da procesom upravlja isključivo ženski tim čuvara, navodeći kao razlog traume i torturu koju je čitav život trpjela od strane muškaraca.
Dok Vrhovni sud Tenesija odbija zahteve za odlaganje, konačna odluka o sudbini Kriste Pajk ostaje u rukama guvernera Bila Lija.
Komentari (0)