Poručuju ovo za Aloonline predstavnici poslovne zajednice iz Republike Srpske, ističući da sve demografske prognoze vode u pravcu toga da će se takav trend nastaviti i u narednih pet do šest godina i da će se nastaviti praksa angažovanja strane radne snage i kod nas.

Ali, situacija bi možda mogla i da se promijeni.

Sve zahvaljujući Njemačkoj.

Kakve veze ima Njemačka?

Za one neupućene, vjerovatno slijedi pitanje: Kakve veze sa tim ima Njemačka?

A odgovor je, i te kako ima, ako se u praksi sprovede ono što se trenutno najavljuje u ovoj evropskoj državi.

Naime, Vlada Njemačke planira promjenu pravila za uvoz radne snage sa Zapadnog Balkana od 1. januara 2027. godine.

Prema novom reformskom paketu, koji se sastoji od 34 tačke koji su usaglasili CDU/CSU i SPD, godišnji broj viza za građane Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i samoproglašenog Kosova mogao bi da se sa dosadašnjih 50.000 smanji na 25.000.

Kao zvanični razlog za prepolovljavanje kvote, njemačka vlast navodi rast stope nezaposlenosti u svojoj zemlji.

Pravilo za Zapadni Balkan uopšteno se odnosi na sve vrste zaposlenja, čak i bez formalnih kvalifikacija (osim za regulisane profesije poput medicinskih radnika), prenijeli su bh. mediji prije nekoliko dana.

A koliko građani sa ovih prostora žele u Njemačku, govori podatak da je kvota za 2025. godinu bila u potpunosti iscrpljena već krajem novembra, a podaci Savezne agencije za zapošljavanje (BA) kažu da je prošle godine izdato 105.000 odobrenja, iako dio radnika sa Balkana nije uspio ući u zemlju zbog dugog čekanja na termine.

Ne gledaju svi ovu ideju pozitivno

Ipak, za ovu ideju već postoje značajna protivljenja u Njemačkoj, pogotovo iz sektora građevinarstva, odakle upozoravaju da je svaki sedmi građevinski radnik u Njemačkoj stranac.

Generalni direktor ZDB-a Feliks Paklepa ističe da ljudi sa Balkana dolaze u Njemačku zbog posla, a ne zbog sticanja socijalne pomoći.

“Snažno upozoravamo na posljedice prepolovljavanja kvote. Građevinska industrija bi samo do kraja godine mogla izgubiti oko 8.000 radnika. Ova regulativa funkcioniše tačno onako kako kreatori politika zamišljaju legalnu migraciju – svako ko dođe mora imati ugovor o radu“, rekao je Pakleppa.

Ako Nijemci istraju, hoće li se radnici vratiti u BiH

Ukoliko Njemačka istraje u namjeri da prepolovi broj radnih dozvola za Balkance od početka naredne godine, a to je praktično za 3 mjeseca, da li će to radnike sa ovih prostora vratiti kući i dovesti ih k tome da ovdje traže posao?

“Može se desiti da oni koji izgube radnu vizu da se vrate ovamo. Mada već imamo neki lagani dio povrata ljudi koji se gore nisu snašli. Očito da je Njemačka u krizi“, kaže za Aloonline Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.

Ističe da bi takav scenario sa jedne strane bio dobar za Republiku Srpsku ali i BiH u cjelini.

“Naravno, nije dobar znak u drugom dijelu da Njemačka ima probleme, jer će naša privreda imati probleme sa izvozom u Njemačku“, ističe Trivić.

Srpska traži više stranih radnika

I dok se razmišlja hoće li se domaći radnici vratiti i tražiti posao ovdje, strani radnici se “probijaju“ na ovaj teren u sve većoj mjeri.

Kvota za angažovanje stranih radnika u Republici Srpskoj povećana je u ovoj godini na oko 3.000, dok je u Federaciji BiH oko 7.000, kažu poslodavci za naš portal.

Ali, bez obzira na to, i dalje nedostaje ozbiljan broj radnika u Srpskoj, upozorava Trivić

“Mi zaboravljamo činjenicu da nam godišnje iz škola dolazi 9.000 ljudi, a da u penziju ide 15.000. Po automatizmu imamo 6.000 ljudi manje i svi podaci Zavoda za zapošljavanje idu ka tome da se ide ubrzano sa smanjenjem ionako netačnih spiskova sa Zavoda“, tvrdi Trivić za Aloonline.

Na pitanje koliko možemo trpiti da smo u minusu od 6.000 radno sposobnih godišnje, odgovara riječima da potrebna radna mjesta ne možemo zadržati bez strane radne snage ili bez povratka ovih iz inostranstva.

“Što se tiče broja svršenih iz škola i onih koji odlaze u penziju, mi kao privreda trpimo zato što moramo, a kako će budžet to istrpiti to bi trebali pitati političare. Evidentno je da se ove, ali i prošle godine pogoršava taj dio. Gledao sam neke demografske podatke, da će takav trend trajati još 5-6 godina. Jednostavno imali smo nekada bejbu bum generaciju koja uskoro ide u penziju, a današnje generacije su puno manje“, zaključuje Trivić u razgovoru za Aloonline.

Šta kažu podaci Zavoda za zapošljavanje RS?

Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske broj nezaposlenih u Srpskoj na dan 31. avgust 2026.  godine bio je 47.811 osoba.

U 2026. godini na Biro se prijavilo 17.841 osoba, dok je sa evidencije Zavoda u ovoj godini zaposleno 11.112, što je, zanimljivo, oko 6.700 osoba razlike.

Aktivnih oglasa za posao u ovom trenutku ima 241.

Što se tiče stranih državljana, prema podacima sa Biroa, u 2026. godini izdato je 2.007 radnih dozvola.

Ipak, ono što struka često napominje, jeste da se na Birou nerijetko nalaze osobe koje se tamo vode kao nezaposlene, a da su u stvari otišle van BiH i rade neki drugi posao, zboog čega smatraju da brojke sa Zavoda za zapošljavanje nisu tačne.