Ali kako, ako ne mogu da imaju bankovne račune na koje bi legle uplate iz inostranstva, a iranske milijarde su zaplijenjene i dio su mirovnih pregovora koji zasad ne daju rezultate?

Iran je pronašao rješenje koje zaobilazi klasične finansijske tokove – plaćanje u kriptovalutama. Pojednostavljeno, vlasnik tankera uplati oko dva miliona dolara u Bitkoinu, koji se u roku od nekoliko sekundi nalazi u novčaniku IRGC-a. Ali tu nastaje ključni problem: Bitkoin nema stvarnu vrijednost dok se ne pretvori u hranu, lijekove ili robu za oko 88 miliona stanovnika zemlje koja uvozi oko 30% pšenice.

U roku od nekoliko minuta, Bitkoin se prebacuje na druge adrese, zatim ulazi u mrežu tzv. OTC brokera u Dubaiju, Istanbulu i Hong Kongu, koji ga preko šifrovanih kanala pretvaraju u USDT (stabilni kripto-token vezan za dolar 1:1) na Tron mreži, gdje su brzina i niske naknade ključne prednosti. Prema analizama, aktivnosti povezane sa IRGC-om u velikoj mjeri se oslanjaju upravo na stabilne kriptovalute.

Osuđen na smrt

Jedan od ključnih ljudi u cijeloj operaciji je Babak Zandžani, iranski biznismen koji je nekada bio osuđen na smrt. On je izgradio mrežu od 64 kompanije u Dubaiju, Turskoj i Maleziji, preko kojih je prodavao milione barela nafte i donosio Iranu milijarde dolara u devizama.

Šema naplate u Ormuskom moreuzu izgleda ovako: supertanker se približava moreuzu. Operator šalje podatke posredniku IRGC-a – teret, zastavu, posadu i destinaciju. Sistem određuje cijenu, na primjer jedan dolar po barelu – ukupno dva miliona dolara. Kapetan ima svega nekoliko sekundi da izvrši uplatu u Bitkoinu. Nakon potvrde transakcije, dobija dozvolu i pomorsku pratnju kroz bezbjedni koridor.

Put vodi ka Kini

Novac zatim ulazi u kompleksan sistem pranja i konverzije. Dio ide preko kripto-berzi poput Zedkek-a i Zedksiona, koje su obradile desetine milijardi dolara prije nego što su sankcionisane. Drugi dio ide direktno preko OTC mreža, često povezanih sa kineskim kanalima za pranje novca.

Kada Bitkoin postane USDT, sljedeći korak vodi ka Kini. Putem Kunlun banke, koja je izuzeta od sankcija, sredstva se ubacuju u kineski platni sistem CIPS, koji funkcioniše kao alternativa SVIFT-u. Tamo se kripto pretvara u juane, a zatim koristi za kupovinu hrane, lijekova i industrijske robe od kineskih dobavljača.

Prema dostupnim podacima, aktivnost IRGC-a na blokčejnu premašila je tri milijarde dolara u 2025. godini, dok je cijela iranska kripto-ekonomija dostigla oko 7,8 milijardi dolara. Isti sistem koristi se i za finansiranje saveznika poput Hezbolaha, Huta i Hamasa.

Ko je Zandžani

U središtu svega ostaje Babak Zandžani. Njegova priča ide od vozača u centralnoj banci do milijardera, zatim osuđenika na smrt zbog pronevjere 2,7 milijardi dolara, pa do čovjeka koji je kaznu izbjegao vraćanjem oko 2,1 milijarde dolara državi. Nakon toga, kazna mu je preinačena u zatvor, a potom je i pušten.

Danas se smatra da je upravo on ključni arhitekta sistema za zaobilaženje sankcija, koji kombinuje naftu, kriptovalute i alternativne finansijske tokove. Njegova nova poslovna mreža, uključujući kompaniju Avan, brzo se proširila, uz sumnje da iza nje stoji isti mehanizam finansiranja.

Zaključak je jednostavan i zabrinjavajući: dok ratni brodovi kontrolišu more, a zakoni pokušavaju da regulišu finansije, prostor između – digitalni novac bez granica – ostaje gotovo nemoguće u potpunosti kontrolisati.

(Telegraf)