Vlada u Havani pozvala je stanovništvo da se hitno pripremi za eventualni napad Sjedinjenih Američkih Država, prenosi venecuelanski list Version Final.

„Zbog raspoređivanja američkih vojnih snaga u blizini ostrva, vlada u Havani počela je da dijeli oružje građanima, zvanično ih pozivajući da se pripreme za neizbježnu invaziju“, navodi se u izvještaju, Index.hr.

Pripreme za sukob

Svakodnevni život u glavnom gradu Havani već je u velikoj mjeri podređen pripremama za mogući vojni sukob. Vladine agencije i različite organizacije razmatraju vanredne mjere, a prema tvrdnjama CNN-ovog dopisnika Patrika Opmana, pripreme za rat otišle su toliko daleko da upravnici državnih zgrada već detaljno razrađuju logistiku sa stanarima.

Uzrok ovih mjera leži u rastućim tenzijama oko ostrva i nagomilavanju američkih trupa u regionu. Kubanski ministar spoljnih poslova Bruno Rodrigez Parilja optužio je američkog državnog sekretara Marka Rubija da namjerno pokušava da izazove vojnu agresiju protiv Kube, ističući da njegova zemlja nikada nije predstavljala prijetnju bezbjednosti SAD-a.

Iako je Rubio izjavio da bi Amerika radije riješila odnose sa Kubom diplomatskim putem, američki predsjednik Donald Tramp ubrzo ga je demantovao. Tramp je otvoreno poručio da je cilj SAD-a promjena državnog poretka na ostrvu, a početkom maja čak se i šalio na račun moguće vojne akcije.

"Kuba sada ima problema. Prvo ćemo dovršiti jedan posao. Volim dovršiti započeto. U povratku s onoga što ćemo učiniti... u povratku iz Irana, poslaćemo jedan od naših velikih nosača aviona, možda USS Abraham Lincoln – najveći na svijetu. Zaustaviće se na stotinjak metara od obale, a oni će reći: 'Hvala vam puno. Predajemo se'", izjavio je Tramp.

as

Tajni sastanak generala u Gvantanamu

Nedavno je američko Ministarstvo finansija uvelo nove sankcije članovima porodice bivšeg kubanskog lidera Raula Kastra. Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel odmah je reagovao, navodeći da je cilj novih mjera dodatno zaoštravanje odnosa između Havane i Vašingtona.

Nove tenzije nadovezuju se na događaje od prije sedam dana, kada su visoki američki i kubanski generali održali rijedak i tajan sastanak u zalivu Gvantanamo. Komandant Južne komande američke vojske general Frensis Donovan sastao se sa načelnikom Generalštaba Kubanskih revolucionarnih oružanih snaga Robertom Legrom Sotolongom u američkoj vojnoj bazi na Kubi.

Američka vojska saopštila je da je riječ o „kratkoj razmjeni“ o „operativnim bezbjednosnim pitanjima“, dok je kubansko Ministarstvo odbrane navelo da je održan „pozitivan sastanak“.

Kuba kupila više od 300 vojnih dronova?

U pozadini tog susreta nalazili su se navodi američkog portala Axios da je Kuba kupila više od 300 vojnih dronova. Prema tim informacijama, Havana je počela da razrađuje planove za korištenje bespilotnih letjelica u napadima na američku vojnu bazu u Gvantanamu, američke ratne brodove, pa čak i na Ki Vest na Floridi.

Iako je Kuba odlučno odbacila te optužbe, ponovila je da zadržava pravo na samoodbranu u slučaju američkog napada.

Odnosi između Vašingtona i Havane zategnuti su još od Kubanske revolucije, a dolaskom Donalda Trampa na vlast dodatno su pogoršani.