Šta znači model „80-90-100“?

Novi sistem zasniva se na tri ključna principa. Radnik obavlja 80 odsto punog radnog vremena, prima 90 odsto plate, dok se doprinosi za penzijsko i zdravstveno osiguranje uplaćuju u punom iznosu, kao da je zaposlen na puno radno vrijeme.

U praksi to znači više slobodnog vremena bez značajnog gubitka prihoda ili umanjenja budućih penzionih prava.

Ko ima pravo na ovaj režim?

Model „80-90-100“ namijenjen je radnicima starijim od 58 godina, kao i onima koji imaju najmanje 35 godina radnog staža. Njegova primjena nije automatska, već podrazumijeva dogovor između zaposlenog i poslodavca, čime se ostavlja prostor za prilagođavanje specifičnostima radnog mjesta i potreba kompanija.

Fleksibilniji oblici rada

Radnici koji uđu u ovaj sistem moći će da biraju način organizacije skraćenog radnog vremena. To može biti jedan slobodan dan sedmično, produženi vikend ili kraći radni dan tokom cijele sedmice. Ovakva fleksibilnost posebno je značajna za fizički zahtjevne poslove i sektore sa visokim nivoom profesionalnog opterećenja.

Zašto se uvodi ova mjera?

Slovenačka vlada navodi više razloga za uvođenje novog modela: starenje radne snage, manjak kvalifikovanih radnika, potrebu da se iskustvo starijih zaposlenih zadrži duže u kompanijama, kao i smanjenje bolovanja i izostanaka s posla. Cilj je i povećanje ukupne produktivnosti, uz istovremeno rasterećenje zaposlenih.

Model „80-90-100“ zamišljen je kao kompromis između interesa radnika, poslodavaca i javnih finansija.

Koliki su troškovi za državu?

Procjene pokazuju da će mjera imati određeni budžetski trošak, jer država pokriva dio razlike u doprinosima. Ipak, vlasti smatraju da će se ti troškovi djelimično nadoknaditi dužim ostankom radnika u zaposlenju i manjim pritiskom na penzioni sistem.

Širi značaj za region

Slovenija je među prvim državama u regionu koja sistemski uvodi ovakav model rada. Iskustva iz ove zemlje mogla bi poslužiti kao primjer i drugim evropskim državama, ali i zemljama Zapadnog Balkana koje se suočavaju sa sličnim demografskim i tržišnim izazovima.

Ako se pokaže uspješnim, model „80-90-100“ mogao bi postati nova referenca za buduće reforme rada u Evropi, posebno u društvima koja ubrzano stare i istovremeno trpe manjak radne snage.