Kazao je da se sudske odluke moraju tumačiti onako kako su napisane u izreci presuda koja je izvršna.

“Iz izreke presude jasno proizilazi da se zabrana odnosi isključivo na vršenje funkcije predsjednika Republike Srpske. Ne postoji zabrana kandidovanja niti obavljanja drugih javnih i političkih funkcija u Republici Srpskoj i BiH. Milorad Dodik ima pravo da bude kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH“, tvrdi Selak.

Šta kaže presuda protiv Dodika?

Ova izjava, podigla je na noge javnost u BiH, pa se sada svi pitaju otkud Selaku ovakvo tumačenje i na osnovu čega ga je konkretno bazirao, pogotovo ako se u obzir uzme obrazloženje presude koje je dao i sam Sud BiH.

Prije nego što se dođemo do posljedica, podsjetićemo da je Milorad Dodik, tada kao predsjednik Republike Srpske, pravosnažno osuđen pred Sudom BiH za kršenje člana 203.a Krivičnog zakona BiH, odnosno krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika.

Kada je Dodiku izrečena prvostepena presuda pred Sudom BiH, svi su na prvu ruku išli ka tome da mu je šest godina zabranjeno da se kandiduje za predsjednika Republike Srpske, ali ne i za ostale funkcije, kao što je napisao i Selak.

Međutim, ispostavilo se da to nije tačno.

Iz Suda BiH u obrazloženju presude naveli su da uz nju idu i mjere bezbjednosti, koje po sili zakona sa sobom vuku i pravne posljedice, a koje se odnose na to šta je Dodiku konkretno zabranjeno u periodu od šest godina.

Prije svega, posljedice presude vode ka tome da je Miloradu Dodiku zabranjeno obavljanje svih javnih funkcija, a tu se misli na zabranu obavljanja službene dužnosti u zakonodavnim, izvršnim, pravosudnim, upravnim ili bilo kojim organima koji se finansiraju iz javnih sredstava, odnosno obavljanje bilo koje političke ili administrativne funkcije u državi.

Uz to, Dodiku je izrečena mjera zabrane kandidovanja za bilo koju izbornu funkciju u definisanom periodu. A to znači i za člana Predsjedništva BiH, kao funkciji koja je izvršna i koja se finansira iz javnih sredstava, tačnije budžeta BiH.

Selak ostaje pri svom stavu

Međutim, Goran Selak, ministar pravde Republike Srpske ostaje pri stavu da se Dodik može kandidovati, jer nijedna od pravnih posljedica, kako tvrdi za Aloonline, nije navedena u izreci presude, već samo ona koja se odnosi na zabranu obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske.

“Može se kandidovati jer je u izreci presude izričito navedeno samo da ne može obavljati funkciju predsjednika Republike Srpske. Vidim da postoje različita pravna tumačenja pravnih posljedica koje proizlaze iz nametnutog člana Krivičnog zakona BiH, ali sve eventualne dileme morale su biti jasno riješene i navedene u samoj izreci presude. Upravo je izreka jedini izvršni dio presude i ona se ne može proširivati naknadnim tumačenjima“, poručuje Selak za Aloonline, te dodaje:

“Kako je u izreci precizno navedena zabrana vršenja funkcije predsjednika Republike Srpske, smatram da ne postoje pravne prepreke za kandidaturu za druge funkcije, uključujući i funkciju srpskog člana Predsjedništva BiH“.

“Šmitov zakon“ pred Ustavnim sudom BiH

Ono što je sporno u ovoj priči od samog početka, jeste da je član 203.a Krivičnog zakona BiH nametnuo Kristijan Šmit i to bez ikakvih procedura u Parlamentu BiH, koje je najviši zakonodavni organ u BiH.

Zbog toga, poslanici SNSD-a, predali su 11. decembra 2025. godile, Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti nametnutih odredbi Krivičnog zakona BiH od strane Kristijana Šmita, u kojima se traži da se sve stavi van snage.

Osim političkih aktera iz Republike Srpske, uključujući i vlast i opoziciju, koji su smatrali da Šmit nema pravo da nameće bilo kakve odluke i zakone, jer onda niko više nije siguran, glas protiv ovoga digao je i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, tačnije Ustavnopravna komisija koja djeluje u sklopu njega.

Oni su u februaru 2026. godine, usvojili zaključak kojim je konstatovano da visoki predstavnik u BiH nema ustavnu nadležnost da donosi zakone, navodeći da su neustavne odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH.

Tom prilikom su naglasili da niko osim Parlamentarne skupštine BiH, ne može donositi zakone bez obzira na funkciju, što je bio prvi put da je Parlament BiH zauzeo takav stav.

I ovaj zaključak je poslat Ustavnom sudu BiH, ali kako za Aloonline otkriva Milan Petković, član Ustavnopravne komisije PD PS BiH, odgovora još uvijek nema.

“Nismo dobili još ništa od Ustavnog suda BiH. To je apelacija koju je pokrenuo SNSD, a mi smo kao parlament dali izjašnjenje. Moje duboko mišljenje i uvjerenje je da su sve odluke i svi zakoni koje su nametali svi visoki predstavnici, od prvog do posljednjeg su potpuno neustavni jer nikada i nigdje našim ustavom nije propisano da niko drugi nije zakonodavac osim Predstavničkog doma PS BiH. To što su visoki predstavnici sebi dali za pravo da se proglašavaju zakonodavcima, pozivaju se na bonska ovlaštenja i njihovo proizvoljno tumačenje, mislim da je to povreda Ustava BIH“, poručuje Petković u razgovoru za Aloonline.

Ustavni sud BiH drži čekić

Uloga Ustavnog suda BiH u ovom slučaju je ključna, smatraju poznavaoci ustavnog prava.

Tako pravnik Slavko Mitrović u kolumni za “Glas Srpske“ piše da odluke koje je nametnuo Šmit nisu i ne mogu biti dio pravnog sistema u BiH, te podsjeća da se Ustavni sud BiH u maju ove godine dotakao uloge i ovlašćenja visokog predstavnika u BiH.

“Na konferenciji za štampu održanoj 15. maja ove godine sudija Ustavnog suda BiH Larisa Velić podsjetila da je Ustavni sud još 2000. godine zauzeo stav da nema nadležnost da preispituje ovlašćenja visokog predstavnika, ali da može ocjenjivati ustavnost zakona koje visoki predstavnici donose. Krajnje je vrijeme za vladavinu prava, jer bi uskoro moglo biti kasno“, napisao je Mitrović.

A da ova je priča pustila korijene u Ustavnom sudu BiH i da se zaista može pričati i o eventualnom velikom povratku Milorada Dodika, potvđuju sagovornici Aloonline koji ističu da Ustavni sud BiH zapravo drži čekić u ovom slučaju.

Naime, Milorad Dodik bi se mogao vratiti na velika vrata samo ako Ustavni sud BiH proglasi neustavnim odredbe Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit.

“Samo ako Ustavni sud proglasi tu odredbu neustavnom, onda se poništava i presuda (opet u postupku pred Sudom BiH) i pravne posledice. Dakle, ako su odredbe neustavne pada i presuda“, navodi sagovornik Aloonline.

Koliko je zaista realno da Ustavni sud prihvati apelaciju?

Međutim, koliko je ovaj scenario zaista realan ako se u obzir uzme da u Ustavnom sudu BiH nema srpskih sudija, niti su dosadašnje odluke išle naročito u korist Republike Srpske.

Poznavaoci prilika nisu optimistični da bi Ustavni sud ovoga puta mogao ići u korist Dodiku.

“Iskreno ne mislim da će Ustavni sud BiH donijeti takvu odluku. Ne sumnjam ja da tamo ima ljudi sa pravničkim znanjima, ali u nekim značajnim predmetima koji imaju političku pozadinu, očito da su bili pod nečijim uticajem, jer inače ne bi donosili takve odluke kakve su donosili do sada, jer to nema veze sa pravom i praksom“, jednoglasno zaključuju sagovornici Aloonline.