Prema novim pravilima, dobit ostvarena prodajom ili zamjenom kriptovaluta – bilo za robu, usluge, akcije ili klasični novac (evro, dolar) – oporezovaće se po stopi od 25%. Ovaj namet odnosi se isključivo na fizička lica koja su poreski rezidenti Slovenije.

Međutim, ovaj porez neće se primjenjivati ako je kriptoimovina sastavni dio poslovanja fizičkih lica registrovanih za obavljanje djelatnosti – u tim slučajevima važi standardni porez na dobit.

Za razliku od kapitalne dobiti kod akcija, gdje porez opada u zavisnosti od dužine vlasništva, ovdje će se fiksna stopa od 25% primjenjivati bez ikakvih umanjenja, bez obzira na to koliko dugo je kriptoimovina bila u vlasništvu.

Kako funkcioniše oporezivanje?

Osnovica za oporezivanje je ostvarena dobit – odnosno razlika između ukupne vrijednosti otuđenja i sticanja kriptoimovine tokom jedne poreske godine. Ako je rezultat negativan, odnosno u slučaju gubitka, višak se može prenijeti u narednu godinu.

Poreski obveznici moraće da vode preciznu evidenciju o svakoj kupovini i prodaji kriptovaluta, i da te podatke po zahtjevu dostave Poreskoj upravi. Investicije u iznosu do 1.000 evra neće se oporezivati.

Međunarodna razmjena podataka

Zakon će početi da se primjenjuje 1. januara 2026, dok će se prvi put porez plaćati sredinom 2027. Obavezna razmjena informacija na međunarodnom nivou važiće za sve transakcije kriptoimovinom čija pojedinačna vrijednost prelazi 50.000 evra. Domaće izveštavanje prema Poreskoj upravi biće obavezno za transakcije iznad 1.000 evra.

Ministar finansija Klemen Boštjančič izjavio je da je riječ o važnom iskoraku u praćenju promjena na savremenim finansijskim tržištima.

„Novi zakon sistemski uređuje oporezivanje prihoda od raspolaganja kriptoimovinom i uspostavlja poresku ravnotežu između različitih oblika finansijskih ulaganja“, rekao je Boštjančič, naglasivši da je većina evropskih zemalja koje su oporezivale kriptodobit izabrala sličan pristup.

Jedinstvena poreska stopa i za derivate

Uz to, predložene su izmjene i u oporezivanju dobiti od derivativnih finansijskih instrumenata. Umjesto dosadašnje progresivne skale koja je počinjala sa čak 40% za dobit ostvarenu u prvoj godini, ubuduće će važiti jedinstvena stopa od 25%, uz mogućnost dodatnih umanjenja – čime se uvodi konzistentan tretman za sve kratkoročne investicije, uključujući i kriptovalute.

(B92 / Blic)