Više od milijardu ljudi širom svijeta boluje od mentalnih bolesti, dok su anksioznost i depresija najčešće dijagnoze i utiču na sve zajednice, ljude svih uzrasta i prihoda, pokazuju podaci koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Navodi se da, iako su mnoge zemlje ojačale politike i programe za mentalno zdravlje, potrebna su veća ulaganja i akcije na globalnom nivou kako bi se proširile usluge zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja ljudi. Anksioznost i depresija predstavljaju drugi najveći razlog za dugoročni invaliditet i povećavaju troškove zdravstvene zaštite za pacijente i porodice, dok istovremeno nanose značajne ekonomske gubitke na globalnom nivou, navodi se na sajtu SZO.

Izvještaj pokazuje da, iako prevalencija poremećaja mentalnog zdravlja može da varira u zavisnosti od pola, žene su generalno nesrazmjerno pogođene, iako su anksiozni i depresivni poremećaji najčešći tipovi poremećaja mentalnog zdravlja i kod muškaraca i kod žena.

Istovremeno, vodeći uzrok smrti među mladima u svim zemljama i socioekonomskim situacijama je samoubistvo, koje je u 2021. godini, prema procjenama, izvršilo 727.000 osoba. Uprkos globalnim naporima, napredak u smanjenju samoubistava je prenizak da bi se ispunio Cilj održivog razvoja Ujedinjenih nacija o smanjenju stope samoubistava za jednu trećinu do 2030. godine, a očekuje se da će se postići smanjenje od samo 12 odsto.

Troškovi zdravstvene zaštite su značajni, ali indirektni troškovi, posebno zbog gubitka produktivnosti usljed bolesti, daleko su veći, a globalna ekonomija zbog anksioznosti i depresije gubi oko bilion američkih dolara svake godine. Ovi nalazi naglašavaju hitnu potrebu za održivim ulaganjima, snažnijim određivanjem prioriteta i multisektorskom saradnjom kako bi se proširio pristup zaštiti mentalnog zdravlja, smanjila stigma i riješili osnovni uzroci mentalnih stanja, navodi SZO.

Medijalna državna potrošnja na mentalno zdravlje iznosi samo dva odsto ukupnih zdravstvenih budžeta, a zemlje sa visokim prihodima troše do 65 američkih dolara po osobi na mentalno zdravlje, dok zemlje sa niskim prihodima troše samo 0,04 američka dolara, uz veliki nedostatak psiholoških radnika.

Integracija mentalnog zdravlja u primarnu zdravstvenu zaštitu napreduje, pri čemu 71 odsto zemalja ispunjava najmanje tri od pet kriterijuma SZO, ali je samo 22 zemlje pružilo dovoljno podataka za procjenu pokrivenosti uslugama za psihozu.

U zemljama sa niskim prihodima manje od 10 odsto pogođenih osoba prima njegu, u poređenju sa preko 50 odsto u zemljama sa višim prihodima.

SZO poziva vlade i globalne partnere da hitno intenziviraju napore ka sistemskoj transformaciji sistema mentalnog zdravlja širom svijeta, što uključuje pravedno finansiranje usluga mentalnog zdravlja, pravne i političke reforme radi poštovanja ljudskih prava, održivo ulaganje u radnu snagu u oblasti mentalnog zdravlja i proširenje njege zasnovane na zajednici i usmjerene na pojedinca.

– Ulaganje u mentalno zdravlje znači ulaganje u ljude, zajednice i ekonomije, što je investicija koju nijedna zemlja ne može sebi priuštiti da zanemari. Svaka vlada i svaki lider imaju odgovornost da djeluju hitno i da obezbijede da se zaštita mentalnog zdravlja ne tretira kao privilegija, već kao osnovno pravo za sve – rekao je generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus, prenosi Telegraf.