Ljudi koji se pretjerano boje da će dobiti neku ozbiljnu bolest - umiru znatno ranije od ljudi koji nisu toliko zabrinuti za svoje zdravlje.
Kako je prikazalo novo istraživanje, mnogi od nas brinu o svom zdravlju, ali oni koji brigu dovode do ekstrema i pate od stanja koje se zove hipohondrija ili anksiozni poremećaj od straha od bolesti - mogu sebe dovesti do povećanog rizika od smrti.
Hipohondrija je rijetko stanje u kojem se oboljeli boje same bolesti i nesposobni su da "otresu" svoje strahove uprkos normalnim rezultatima na fizičkim pregledima i laboratorijskim testovima. Mnogi u tom stanju mijenjaju doktore, dok drugi mogu da izbjegavaju neophodnu medicinsku njegu.
Međutim, švedska studija je pokazala da ljudi sa ovim stanjem imaju povećan rizik od smrti od prirodnih i neprirodnih uzroka - sa četvorostruko većim rizikom od samoubistva. Studija, objavljena u JAMA Psihijatriji, navodi da uticaj hroničnog stresa na tijelo takođe može da objasni neke od rezultata, nakon što su njeni autori posmatrali 4.100 ljudi tokom 24 godine od 1997. do 2020. koji su bili klasifikovani sa hipohondrijom.
David Mataik-Kols sa Instituta Karolinska u Švedskoj, koji je vodio istraživanje, rekao je da su prethodna istraživanja sugerisala da bi rizik od samoubistva mogao da bude manji, ali da ih je predosjećaj naučnika, zasnovan na kliničkom iskustvu, vodio ka tome - da to nije tačno. I zaista, ispostavilo se, rizik od samoubilačke smrti bio je četiri puta veći za osobe sa dijagnozom hipohondrije, kako je dokazalo istraživanje.
Studija je pratila 4.100 oboljelih od hipohondrije sa 1.000 ljudi slične starosti, pola i okruga prebivališta i uporedila njihove stope smrtnosti. Na 1000 osoba, smrtnost kod osoba sa hipohondrijom je bila 8,5 prema 5,5 onih koji nisu patili od ovog stanja. Ljudi oboljeli od hipohondrije umrli su mlađi od ostalih, prosječno u 70. godini, u odnosu na 75 godina onih koji su živjeli normalno. Čak se i rizik od smrti od bolesti cirkulacije i respiratornih organa pokazao veći. Jedino je rak bio izuzetak, a rizik od smrti od tumora - bio je otprilike isti.
- Mnogi od nas su blagi hipohondri. Ali postoje i ljudi na drugom kraju spektra koji žive u stalnom stanju brige i patnje i razmišljanja o ozbiljnoj bolesti - objasnio je dr Džonatan E. Alpert, kako prenosi "Mirror". Od dodaje:
- Važno je ozbiljno shvatiti ljude koji pate od ovog poremećaja i ponuditi im tretmane, koji mogu da uključuju kognitivnu bihejvioralnu terapiju, tehnike opuštanja, edukaciju i ponekad antidepresive. Mora da se vodi računa da se pacijenti koji su uvjereni da imaju fizičku bolest upućuju stručnjacima za mentalno zdravlje. Veoma je važno da im se jasno objasni da je to samo stanje, da ima ime, i da na sreću postoje dobri tretmani.
(Telegraf.rs)