Ipak, nekoliko znakova može pomoći da razlikujete ova dva stanja. Svrbež i suzenje očiju, vrijeme pojavljivanja simptoma i njihovo trajanje posebno su korisni tragovi.

Kada simptomi zavaraju

Prehladu uzrokuju virusi koji zahvataju gornje disajne puteve, dok su sezonske alergije posljedica reakcije imunološkog sistema na alergene poput polena drveća, trava i korova.

Oba stanja mogu izazvati kihanje, curenje nosa, začepljenost nosa i kašalj. Zbog toga samo na osnovu tih simptoma nije uvijek moguće utvrditi o čemu je riječ.

Oči mogu otkriti razliku

Svrbež i suzenje očiju mnogo su karakterističniji za alergiju. Kod prehlade oči također mogu suziti, ali izražen svrbež je češći kod alergijske reakcije.

Alergija može izazvati i svrbež u grlu, dok je kod prehlade češća grlobolja. Mogu se pojaviti i natečeni kapci te tamni podočnjaci.

Kada je vjerovatnija prehlada?

Ako uz kihanje i curenje nosa imate grlobolju, povišenu temperaturu, bolove u tijelu i izraženiji umor, veća je vjerovatnoća da je riječ o prehladi.

Grlobolja i bolovi u tijelu nisu karakteristični za alergije, dok se povišena temperatura kod alergijske reakcije uglavnom ne očekuje.

Umor se može javiti kod oba stanja, pa sam po sebi nije dovoljan za razlikovanje.

Obratite pažnju na vrijeme

Ako se tegobe ponavljaju u isto doba godine, naprimjer svakog proljeća ili krajem ljeta, moguće je da je riječ o sezonskoj alergiji.

Alergijski simptomi mogu biti izraženiji nakon boravka na otvorenom tokom sezone polena ili na mjestu gdje je koncentracija određenog alergena veća.

Prehlada nema takav sezonski obrazac. Virusne infekcije mogu se pojaviti tokom cijele godine, a lakše se šire u zatvorenim prostorima poput škola i ureda.

Koliko dugo traju?

Trajanje simptoma također može biti važan trag.

Prehlada najčešće traje nekoliko dana do dvije sedmice. Kašalj, međutim, može potrajati i nakon što ostali simptomi nestanu.

Alergije mogu trajati sedmicama ili sve dok traje izloženost alergenu. Ako se tegobe vraćaju svaki put kada ste izloženi polenu ili drugom alergenu, vjerovatnije je da je riječ o alergiji.

Šta može pomoći?

Kod blage prehlade najvažniji su odmor i dovoljan unos tečnosti. Začepljenost ili curenje nosa mogu se ublažiti fiziološkim kapima ili sprejevima za nos, dok lijekovi koji se izdaju bez recepta mogu pomoći kod bolova i povišene temperature.

Topli napici mogu ublažiti grlobolju, a med može pomoći kod kašlja i nadraženog grla. Med se ne smije davati djeci mlađoj od godinu dana.

Kod alergije je najvažnije, kada je moguće, smanjiti izloženost alergenu. Kod polenske alergije može pomoći izbjegavanje boravka na otvorenom kada je koncentracija polena najveća, zatvaranje prozora u tim periodima te presvlačenje i pranje odjeće nakon boravka vani.

Simptomi se mogu ublažavati antihistaminicima, sprejevima za nos i drugim lijekovima, zavisno od vrste i težine alergije. O odgovarajućoj terapiji najbolje je razgovarati s ljekarom ili farmaceutom.

Kada ljekaru?

Većina prehlada prolazi bez posebnog liječenja. Ljekaru se treba javiti ako se simptomi ne poboljšavaju nakon desetak dana, ako se nakon početnog poboljšanja ponovo pogoršaju ili ako povišena temperatura traje duže od četiri dana.

Kod sumnje na alergiju također je poželjno potražiti savjet ljekara ako tegobe ne prolaze ili se često ponavljaju. Ako alergija ranije nije dijagnosticirana, ljekar može preporučiti dodatne preglede.

Najjednostavnije pravilo je da izražen svrbež i suzenje očiju, bez temperature i bolova u tijelu, više upućuju na alergiju. Grlobolja, temperatura, bolovi u tijelu i opći osjećaj bolesti češće prate prehladu.

Ipak, simptomi se mogu preklapati, pa konačnu procjenu u slučaju nedoumice treba prepustiti zdravstvenom stručnjaku.