Tokom trudnoće organizam prolazi kroz brojne fiziološke promjene koje mogu otežati regulaciju tjelesne temperature, zbog čega visoke temperature nisu samo neprijatne, već u određenim situacijama mogu predstavljati rizik i za majku i za bebu.

Povećana tjelesna težina, ubrzan metabolizam i veća količina krvi dodatno opterećuju organizam trudnice. Zbog toga tijelo može teže da se rashlađuje, posebno tokom dugotrajnog boravka na visokim temperaturama, pa se simptomi pregrijavanja mogu javiti brže nego inače.

Najveći zdravstveni rizici tokom ljetnjih vrućina

Dehidracija i pad krvnog pritiska: Visoke temperature pojačavaju znojenje, zbog čega organizam gubi tečnost i elektrolite. Kod trudnica to može izazvati vrtoglavicu, slabost, mučninu i pad krvnog pritiska, što može uticati na cirkulaciju i protok krvi kroz placentu, piše NajŽena.

Povećan rizik od prevremenog porođaja: Dugotrajno izlaganje velikim vrućinama i dehidracija mogu predstavljati dodatno opterećenje za organizam trudnice i povezani su sa većim rizikom od ranih kontrakcija i prevremenog porođaja.

Pregrijavanje majke i rizik po fetus: Visoka tjelesna temperatura tokom trudnoće zahtijeva poseban oprez. Naročito u ranim fazama trudnoće, izraženo i dugotrajno pregrijavanje može biti povezano sa određenim rizicima po razvoj fetusa, dok u kasnijoj trudnoći povećava opterećenje organizma majke i rizik od toplotne iscrpljenosti.

Otoci i problemi sa cirkulacijom: Visoke temperature šire krvne sudove i mogu pojačati zadržavanje tečnosti, posebno u stopalima, zglobovima i šakama.

Kako bi lakše podnijele visoke temperature, trudnicama se savjetuje da:

izbjegavaju direktno sunce, naročito između 10 i 17 časova

piju dovoljno vode i ograniče zaslađene i kofeinske napitke

biraju lagane obroke, više voća i povrća i nose široku, prozračnu odjeću

borave u rashlađenim prostorijama i izbjegavaju velike temperaturne razlike

Ako se jave jaka vrtoglavica, izražena slabost, glavobolja ili rane kontrakcije, potrebno je što prije potražiti medicinsku pomoć.