Zbog ljubavi prema sportu, bila je nešto kao "dječak u duši", a majka ju je često nagovarala da nosi ženstvenu odjeću i sređuje kosu. Kristi je mislila da je to uobičajen sukob sa roditeljima, posebno u tinejdžerskim godinama.
Ali sa 19 godina njen svijet se srušio kada je shvatila strašnu porodičnu tajnu. Kristi, koja danas sa 50 godina koristi ime Džim, otkrila je da je rođena interseks sa XY hromozomima i da je kao beba podvrgnuta medicinski preporučenoj operaciji kako bi genitalije izgledale kao ženske.
Otkrivanje istine: Školski čas i prva saznanja
U dokumentarcu o svom dugogodišnjem putu samoprihvatanja, Džim je ispričao trenutak kada je saznao istinu tokom prve godine na fakultetu, 1995. godine.
"Pohađao sam kurs feminističkih studija", rekao je za Channel 4 u emisiji The Secret of Me, pa dodao: "Dali su nam dio za čitanje, ali ja nisam pročitao tekst. Stolovi su bili u krugu kako bismo se gledali dok pričamo. Počeo sam da listam knjigu i pročitao o djeci koja se rađaju sa genitalijama koje izlaze iz prihvatljivih normi… Zatim izgubiš falus i odgajaš se kao djevojčica. Odluku donose roditelji i ljekari."
Tada je Džim shvatio: "Ovo je o meni." Odmah je otišao kod ljekara da dobije svoje medicinske kartone i otvorio ih u kolima.
"Počinjem od vrha i odmah piše 'tip nosioca XY'. Pomislio sam: čekajte, šta je ovo... zašto rade test hromozoma na meni?"
Izrazivši frustraciju zbog porodičnog skrivanja, dodao je: "Zašto mi niste rekli? Morao sam sam da saznam? U svom kolima? Bez ikoga da razgovaram?"
U arhivskim snimcima, njegova majka i otac, Elis i Džon, priznali su da su mislili da čine najbolje za svoje dijete.
Interseks i medicinske procedure
Interseks je termin za osobe rođene sa reproduktivnom ili seksualnom anatomijom koja ne odgovara uobičajenim kategorijama "muško" ili "žensko". Ljekari obično dodjeljuju pravni pol (muški ili ženski), ali to ne određuje identitet koji će osoba razviti.
Interseks je prirodna varijacija i nije medicinski problem. Operacije ili hormonska terapija u djetinjstvu često nisu medicinski neophodne.
Dokumentarac naglašava da oko 1 od 2.000 beba ima genitalne razlike koje ih izlažu riziku od operacije, a mnoge djeca nisu obaveštena o svom tijelu ili su im lagali. Aktivisti nastavljaju kampanje protiv nepotrebnih medicinskih intervencija.
Sramota i posljedice: Pubertet i hormonska terapija
Džim je kao tinejdžer proživljavao nelagodnost. Nakon što je počeo da uzima estrogen, njegovo tijelo je počelo da se mijenja.
"Nisam bio oduševljen rastom grudi i nisam bio zadovoljan kako se tijelo mijenja."
Sa 12 godina, majka mu je rekla da će morati da uzima pilule za razvoj grudi i da će na kraju morati na operaciju vaginoplastike.
"Tada mi je rekla: 'Nikada nećeš moći imati svoju djecu.' Počela je da plače, a ja sam je tješio."
Sa 19 godina, Džim je prestao sa hormonima na nekoliko godina. Ljekari su, zbog pada gustine kostiju, insistirali da nastavi sa estrogenom ili da pređe na testosteron. Džim je izabrao testosteron i postao zadovoljniji svojim tijelom.
Kasnije je uradio duplu mastektomiju i uklonio vaginoplastiku.
"Hteo sam da dekolonizujem svoje tijelo koliko je moguće", rekao je.
Aktivizam i poruka o tjelesnoj autonomiji
Džim je posvetio život interseks aktivizmu, protiv procedura koje se rade novorođenčadima i koje, prema njemu, oduzimaju tjelesnu autonomiju.
"Vjerujem da tijela djece pripadaju njima u svakom uzrastu. Ako dvanaestogodišnjak želi ovo tijelo, on ili ona zaslužuju ljubav, pažnju i razumijevanje, a ne operacije koje nisu medicinski neophodne."
Džim ističe da roditelji obično ne žele da naude djeci, već sljede kulturna uvjerenja o tome kako genitalije treba da izgledaju.
"Kad shvatite da se borite protiv kulturnog, generacijskog i ljudskog sistema, shvatite koliko je to kompleksno."
Komentari (0)