Posvećen Prepodobnoj majci Paraskevi - Svetoj Petki, manastir pripada Eparhiji zvorničko-tuzlanskoj Srpske pravoslavne crkve. Iako je formalno registrovan 2005. godine, korijeni ove svetinje sežu dublje.

Sveta Petka, zaštitnica žena i bolesnih, u narodu se poštuje kao iscjeliteljka duše i tijela, a nije rijetkost da vjernici u manastir dolaze s molitvama za ozdravljenje.

Arhitektura koja oduzima dah


Manastir je građen u prepoznatljivom ruskom stilu, te ga krasi pet kupola koje se uzdižu nad Bijeljinom podsjećaju na stare hramove sa sjevera Evrope, a zlatni detalji blistaju na semberskom suncu.

Hram se sastoji od gornje crkve i kripte, u kojoj se tokom zime vrše bogosluženja. Projekat u ruskom stilu izradio je arhitekta Vanjka Brkić iz Beograda.


Cijeli kompleks odiše skladom, a u okviru manastira nalazi se i konak, predviđen za smještaj starijih osoba, što ovoj svetinji daje i humanitarnu dimenziju.


U dvorištu su postavljene biste dvojice patrijarha Pavla i Germana, otkrivene 2023. godine, kao trajni podsjetnik na njihove riječi, blagost i skromnost. Prostor je brižljivo uređen travnatim stazama, ružama, klupama za odmor, a mir kao da se spušta sa svakim vjetrom što prođe kroz drveće.


Pored bista patrijarha, u dvorištu manastira nalaze se i biste srpskih velikana poput Karađorđa, Miloša Obrenovića, Nikole Tesle.



Mošti sveštenomučenika Jovana Knjaževa


Od relikvija posebno mjesto zauzimaju mošti sveštenomučenika Jovana Knjaževa, koje će biti položene u već spreman kivot u donjoj crkvi. Ovaj mučenik i stradalnik za vjeru Hristovu naročito simbolizuje duboku vezu ruskog i srpskog naroda.


Nakon Oktobarske revolucije, sveštenik Jovan dolazi u Srbiju, gdje se zadržava u Kikindi, a Drugi svjetski rat dočekuje kao paroh u Zoviku kod Brčkog. Stradao je mučeničkom smrću od strane ustaša muslimana, a njegovo tijelo je, prema svjedočenju, narod pokupio i sahranio na mjesnom groblju.


Iako je vrijeme bilo teško i nepovoljno za vjeru, narod je sačuvao sjećanje na mučenika, stvarajući kult svetitelja ovoga kraja i zaštitnika, i čuvajući njegovo ime od zaborava. Danas se njegove mošti čuvaju s posebnim poštovanjem, kao svjedočanstvo vjere, stradanja i nade da svjetlost nikada ne prestaje – ni u najmračnijim vremenima.

Mjesto koje vraća ravnotežu


Za mnoge posjetioce, posebno one koji dolaze iz urbanih sredina, manastir Svete Petke u Bijeljini  je mjesto za predah i unutrašnji reset.

U posljednjih nekoliko godina, manastir Svete Petke postao je važna tačka na mapi vjerskog turizma kako u Semberiji, tako i u Srpskoj. Sve više ljudi dolazi ne samo iz Republike Srpske i Srbije, već i iz inostranstva.

-Kad god nam je teško, dođemo ovdje. Kao da sve brige ostanu ispred manastirskih vrata. Sveta Petka nas nikad nije ostavila bez odgovora, a ovaj manastir mi je postao kao drugi dom - kaže Sandra Đ. iz Loznice koja već nekoliko godina zaredom sa porodicom posjećuje manastir.


Sveta Petka - svetiteljka koja liječi, štiti i bdi nad svojim narodom


Sveta Petka, poznata i kao Paraskeva, bila je hrišćanska svetiteljka koja je život posvetila vjeri, postu i molitvi. Smatra se zaštitnicom žena, bolesnih i siromašnih. Njene mošti i danas čine čuda, a kult Svete Petke duboko je ukorijenjen u srpskom narodu.

Vjernici je doživljavaju kao majku i zaštitnicu, a njen blagdan, koji se slavi 27. oktobra, okuplja hiljade duša u molitvi i zahvalnosti, a svjedočanstva vjernika o susretu sa Svetom Petkom prenose se već vijekovima.