Srpska pravoslavna crkva 18. septembra obilježava praznik posvećen svetim pravednicima Zahariji i Jelisaveti, roditeljima Svetog Jovana Krstitelja. U narodu se ovaj dan smatra posebno značajnim, naročito među roditeljima koji se mole za zdravlje i zaštitu svoje djece.

Ko su bili Zaharija i Jelisaveta?

Zaharija, sveštenik iz Aronovog plemena, i njegova žena Jelisaveta, takođe iz svešteničke loze, dugo nisu imali djece. U dubokoj starosti, arhangel Gavrilo javlja Zahariji da će dobiti sina. Zbog nevjerice, Zaharija je zanijemio – ali mu se govor vratio kada je potvrdio ime djeteta: „Jovan“.

Bjeg i Božija zaštita

Kada je car Irod naredio ubijanje muške djece, želeći da spriječi dolazak Mesije, Jelisaveta je sa malim Jovanom bježala u pustinju. Po narodnom predanju, kada su vojnici bili blizu, stijena se otvorila i sakrila majku i dijete. Tu je izvirala voda i nikla palma – znak Božije zaštite.

Zaharija, koji nije htio da oda gdje su mu žena i dijete, ubijen je u hramu, a njegova krv ostala je na mermeru kao svjedočanstvo zločina. Jelisaveta je preminula četrdeset dana kasnije, a mali Jovan je odrastao u pustinji uz Božiju pomoć.

Narodna vjerovanja i običaji

Ovaj praznik nosi snažnu poruku roditeljske ljubavi, vjere i nade. Vjeruje se da roditelji na ovaj dan treba da se pomole za svoju djecu, njihovo zdravlje, sreću i duhovnu zaštitu.

Običaji povezani s praznikom:

Paljenje svijeće za zdravlje djece;

Majke poste ili se uzdržavaju od teških riječi;

Odlazak u crkvu i uzimanje osvećene vode;

Izbjegavanje ružnih riječi u prisustvu djece.

(Ona.rs)