Ovaj praznik u narodu je poznat po strogim običajima, ali i po vjerovanju da se upravo danas “nebo otvara” za molitve onih koji traže istinu i pravdu.

Sveti Jovan Krstitelj, poznat i kao Preteča, stradao je mučeničkom smrću nakon što mu je, po želji Irodijade i njene kćerke Salome, odsječena glava. Prema predanju, Irodijada nije dozvolila da se glava sahrani zajedno sa tijelom, plašeći se da svetitelj ne vaskrsne, pa ju je zakopala na skrivenom mestu.

Glavu je pronašao plemić Inokentije u 4. vijeku, dok je kopao temelje za crkvu na Maslinskoj gori. Nakon što je glava ponovo bila sakrivena, u 5. vijeku su je pronašla dva monaha koji su došli u Jerusalim na poklonjenje, prenosi Telegraf.

Običaji i vjerovanja

U srpskom narodu ovaj praznik se veoma poštuje, a uz njega idu i specifične zabrane kojih se mnogi i danas pridržavaju.

Prema vjerovanju i običajima danas treba ispoštovati “dan bez oštrih predmeta”, što znači da se ne uzima nož u ruke, niti bilo šta što podsjeća na posjekotinu, u znak sjećanja na stradanje svetitelja.

Osim toga, danas bi trebalo izbjegavati konzumiranje bilo čega što je crvene boje (poput crvenih jabuka, paradajza ili soka), jer ta boja simbolizuje krv Svetog Jovana.

Vjeruje se da danas ne treba raditi teške poslove, već dan posvetiti molitvi i porodici.

Gledanje u nebo i vremenska prognoza

Stariji mještani u selima širom Srbije i danas praktikuju običaj “gledanja u nebo”. Vjeruje se da, ako je na ovaj dan nebo vedro i sunčano, čeka nas rodna godina i rano, toplo proljeće. S druge strane, mraz ili sneg na Obretenje najavljuju da će se zima još “koprcati” i da poljoprivrednici treba da budu oprezni sa sjetvom.

U nekim krajevima se veruje da će se onome ko danas iskreno zatraži pomoć od Svetog Jovana, rješenje problema ukazati u snu ili kroz iznenadni susret sa nepoznatom osobom

Molitva za zdravlje

Sveti Jovan se smatra zaštitnikom kumstva i pobratimstva, ali mu se vjernici danas posebno mole za zdravlje glave, bistrinu uma i očišćenje duše.