Januar je mesec novih početaka. Teretane su krcate, frižideri su odjednom puni salate, a društvene mreže preplavljene objavama s porukama “nova godina, novi ja”. Paralelno s tim glasnim talasom novih odluka, odvija se i jedan tiši, ali vrlo upečatljiv trend: mnogi parovi koji su zajedno proveli praznike upravo sada odlučuju da stave tačku na svoj brak.

Nije puka slučajnost da je baš januar “mjesec razvoda”. Januar je već godinama poznat kao period u kojem naglo raste broj zahtjeva za razvod. Podaci prikupljani decenijama pokazuju jasan špic čim kalendar okrene novu godinu, a isto potvrđuju i internet pretrage: čim prođe decembar, raste broj pretraga o tome kako pokrenuti razvod i šta sve treba učiniti da bi brak završio.

Pitanje je – zašto baš sada? Da li je riječ o kulturološkom obrascu ili o tome da su praznici za mnoge bili ona kap koja je prelila čašu?

Šta je zapravo “mjesec razvoda”?

“Mjesec razvoda” je nezvanični izraz kojim se često služe stručnjaci za porodično pravo kada govore o januaru. Naravno, nije riječ o tome da ovaj mjesec magično uništava brakove, nego o tome da ljudima daje svojevrsnu dozvolu da priznaju ono što su možda potiskivali mjesecima, pa i godinama.

Nova godina donosi osjećaj psihološkog reseta. Ljudi preispituju živote, odnose, planove, a ponekad shvate da brak u kojem su ostali ne odgovara slici budućnosti koju žele. U tom smislu, januar nije mjesec naglih, impulsivnih odluka – nego mjesec dugo odlagane jasnoće.

Efekt novogodišnjih odluka

Početak godine prirodno nas tjera na postavljanje ciljeva i preispitivanje statusa kvo. Prag tolerancije na nezadovoljstvo često se smanjuje, a pitanje se iz: “Mogu li ovo još da izdržim?” pretvara u: “Želim li ovako da živim još jednu godinu?”.

Terapeuti često ističu da nova godina ljudima daje osjećaj kontrole i podstiče ih da prestanu da odlažu neprijatne istine. Drugim riječima, januar ne uzrokuje razvod – on ga samo ogoli. Donese trenutak u kojem više nema opravdanja za čekanje.

Praznični stres kao okidač

Praznični period za mnoge nije idiličan, koliko god se trudili to tako da prikažu. Povećani troškovi, porodična okupljanja, prisilno zajedništvo i stare zamjerke često stvaraju savršenu oluju za veze koje su ionako na klimavim nogama.

Stručnjaci napominju da žene, naročito u heteroseksualnim brakovima, često nose neproporcionalan teret organizacije – od planiranja, kuvanja i kupovine poklona do “održavanja mira” pred rodbinom. Do januara su mnoge potpuno iscrpljene i zasićene obrascima ponašanja koji se ponavljaju iz godine u godinu.

Za njih je odluka o razvodu rijetko impuls: to je potvrda onoga što su osjećale dugo.

Praktični razlozi i “idealan trenutak”

Istraživanja pokazuju da žene češće pokreću postupak razvoda, a posebno nakon praznika. To nije zato što se iznenada probude nesrećne, nego zato što je emocionalna odluka često donesena puno ranije – papirologija je samo završni korak.

Osim psiholoških, postoje i sasvim praktični razlozi zašto je januar “popularan”: isplaćuju se bonusi i trzaju se finansijski “repovi” prošle godine, počinju novi ciklusi osiguranja, a poreska godina je zaključena pa ljudi imaju jasniju sliku o tome gdje stoje.

Parovi sa djecom često čekaju da prođu praznici kako bi izbegli da se Nova godina i Božić zauvijek vežu uz razvod i narušavanje porodičnih uspomena.

Kad iskrenost pobijedi izdržljivost

Nazivati januar “mjesecom razvoda” možda zvuči trendovski, ali taj izraz ipak otkriva nešto dublje. Sve je manje ljudi spremno da još jednu godinu trpi tiho nezadovoljstvo. U kulturi koja sve više naglašava mentalno zdravlje, lično ispunjenje i pravo na mir, ostanak u nesrećnom braku sve se manje doživljava kao plemenita žrtva, a sve više kao nepotrebna patnja.

Ne postoji savršeno vrijeme za prekid braka, ali mnogima januar predstavlja trenutak u kojem iskrenost pobjeđuje naviku. Pomak od tradicionalnog “dok nas smrt ne rastavi” prema modernom “ove godine biram sebe”.

A možda je upravo to – najiskrenija novogodišnja odluka od svih, piše Index.hr.