Savremeni način života često podrazumijeva višesatno sjedenje za računarom, nedovoljno kretanja i sve manje vremena provedenog na svježem vazduhu.

Zbog toga stručnjaci preporučuju redovnu fizičku aktivnost, a hodanje se izdvaja kao jedan od najjednostavnijih načina da se tijelo pokrene bez posebne opreme i velikih troškova.

Večernja šetnja može biti posebno prijatna nakon večere, kada lagano kretanje pomaže da se opustimo i završimo dan bez dodatnog stresa.

1. Pomaže da imate više energije

Iako nakon posla možete osjećati umor, lagana ili umjereno brza šetnja može poboljšati cirkulaciju i pomoći da se osjećate razbuđenije.

Redovna fizička aktivnost doprinosi boljoj kondiciji, pa svakodnevne obaveze vremenom mogu postati manje naporne.

Za početak je dovoljno 20 do 30 minuta hodanja, a trajanje možete postepeno povećavati.

2. Smanjuje stres i pomaže opuštanju

Nakon dana ispunjenog obavezama, šetnja pruža priliku da se udaljite od ekrana, buke i svakodnevnih briga.

Kretanje može pomoći u ublažavanju napetosti i poboljšanju raspoloženja.

Posebno može prijati šetnja kroz park ili mirniji dio grada, gdje je lakše usmjeriti pažnju na okruženje i predahnuti od obaveza.

3. Može poboljšati kvalitet sna

Redovno hodanje povezano je sa kvalitetnijim snom i boljim opštim osjećajem odmora.

Večernja šetnja umjerenog intenziteta nekim ljudima pomaže da se opuste prije odlaska u krevet.

Ipak, intenzivne treninge neposredno pred spavanje pojedine osobe teže podnose, pa tempo aktivnosti treba prilagoditi vlastitim potrebama.

4. Pomaže varenju nakon večere

Kratka šetnja nakon obroka može doprinijeti boljoj kontroli nivoa šećera u krvi i ublažiti osjećaj težine nakon jela.

Nije potrebno hodati brzo niti prelaziti velike udaljenosti.

Dovoljno je desetak do petnaest minuta laganog kretanja, u skladu sa tim kako se osjećate.

Za razliku od intenzivnog treninga, lagana šetnja uglavnom ne zahtijeva dugo čekanje nakon obroka.

5. Može ublažiti ukočenost i bolove u leđima

Dugotrajno sjedenje često je povezano sa ukočenošću mišića i nelagodnošću u donjem dijelu leđa.

Hodanje pokreće mišiće nogu, kukova i trupa, zbog čega kod nekih osoba može pomoći u smanjenju ukočenosti.

Redovne šetnje, uz pravilno držanje i odgovarajuće vježbe, mogu doprinijeti boljoj pokretljivosti.

Ako su bolovi jaki ili dugotrajni, potrebno je potražiti savjet zdravstvenog stručnjaka.

6. Doprinosi zdravlju srca i regulaciji krvnog pritiska

Redovno hodanje jedna je od preporučenih aktivnosti za očuvanje kardiovaskularnog zdravlja.

Može doprinijeti snižavanju povišenog krvnog pritiska, poboljšanju kondicije i smanjenju rizika od pojedinih bolesti srca.

Najveća korist postiže se redovnošću, a ne samo povremenim dugim šetnjama.

Osobe koje imaju hipertenziju treba da nastave propisanu terapiju, jer šetnja nije zamjena za liječenje.

7. Podržava normalno funkcionisanje imunskog sistema

Umjerena fizička aktivnost povezana je sa povoljnim efektima na zdravlje i normalno funkcionisanje imunskog sistema.

Redovno hodanje, zajedno sa kvalitetnim snom, uravnoteženom ishranom i drugim zdravim navikama, doprinosi opštem zdravlju organizma.

Ipak, šetnja ne može garantovati zaštitu od infekcija ili drugih bolesti.

8. Jača mišiće i poboljšava pokretljivost

Hodanje aktivira brojne mišiće, naročito u nogama, kukovima i trupu.

Redovne šetnje mogu pomoći u održavanju mišićne izdržljivosti, ravnoteže i pokretljivosti.

Brži tempo i hodanje po blagim uzbrdicama mogu dodatno povećati opterećenje, ali je važno prilagoditi ih fizičkoj spremnosti.

Za značajnije povećanje mišićne snage preporučuju se i posebne vježbe snage.

9. Pomaže u kontroli tjelesne težine

Večernja šetnja može biti koristan dio plana za održavanje ili smanjenje tjelesne težine.

Hodanje povećava dnevnu potrošnju energije, a redovna fizička aktivnost doprinosi boljoj kontroli težine.

Ipak, rezultati zavise i od ishrane, trajanja i intenziteta aktivnosti, kao i individualnih karakteristika organizma.

Zato nije potrebno očekivati naglo mršavljenje samo zbog večernjih šetnji.

10. Može poboljšati raspoloženje i mentalno zdravlje

Redovna fizička aktivnost povezana je sa manjim rizikom od razvoja depresivnih simptoma i boljim psihičkim blagostanjem.

Večernja šetnja može pružiti vrijeme za razmišljanje, razgovor sa bliskom osobom ili jednostavno odmor od svakodnevnih obaveza.

Iako može biti korisna za raspoloženje, nije zamjena za stručnu pomoć kod depresije ili drugih mentalnih poteškoća.

Koliko dugo bi trebalo šetati?

Za većinu odraslih osoba preporučuje se najmanje 150 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta sedmično.

To se može postići i sa 30 minuta bržeg hodanja pet dana u sedmici.

Ako niste navikli na redovnu aktivnost, počnite sa desetak minuta dnevno i postepeno povećavajte trajanje šetnje.

Najvažnije je da hodanje postane redovna navika. Nije presudno da li šetate ujutro ili uveče, već da pronađete vrijeme i tempo koji vam odgovaraju.