Podjela imovine nakon razvoda: Advokatica objašnjava šta kome pripada, nije uvijek "pola-pola"

Kada se emocije smire i dođe vrijeme da se podijeli ono što se godinama sticalo, takve priče padaju u vodu, a ostaje ono što propisuje zakon.

Mnogi ljudi ulaze u ovu situaciju s uvjerenjima koja su usput usvojili, pa se na sudu suoče s neprijatnim iznenađenjima. Da biste izbjegli takav scenario i nepotrebne troškove, novosadska advokatica Kristina Đapa objašnjava koje greške ljudi najčešće prave i šta im prema zakonima Srbije zaista pripada.

„Razvod je dovoljno težak i bez finansijskih iznenađenja. Mnogi klijenti ulaze u postupak podjele imovine s pogrešnim informacijama koje su čuli od komšija ili pročitali na internetskim forumima. Nepoznavanje razlike između posebne i zajedničke imovine može vas koštati ne samo novca nego i vremena provedenog u sudnicama“, upozorava Kristina.

Kada se emocije pomiješaju s dokumentima, čovjek lako izgubi prisebnost i počne vjerovati u priče koje nemaju veze sa stvarnošću. Nerazumijevanje zakona samo dodatno komplikuje situaciju i stvara nove probleme tamo gdje bi stvari trebalo da budu jasne.

Naslijedili ste njivu tokom braka? Ona može ostati samo vaša

Prva i vjerovatno najčešća zabluda jeste uvjerenje da se prilikom razvoda sve dijeli tačno napola. Ljudi često pomisle da bivšem partneru moraju dati polovinu svega što se nalazi u dvorištu ili na bankovnom računu.

„Ovo je vjerovatno najrasprostranjeniji mit. Istina je da se ne dijeli apsolutno sve. Zakon jasno razlikuje zajedničku i posebnu imovinu. Imovina koju su supružnici stekli radom tokom trajanja zajednice života u braku predstavlja zajedničku imovinu, odnosno bračnu tekovinu, i predmet je podjele.

Međutim, posebna imovina ostaje isključivo vlasništvo jednog supružnika i ne dijeli se s bivšim partnerom. U posebnu imovinu spada ono što je supružnik imao prije sklapanja braka, kao i imovina koju je tokom braka stekao poklonom, nasljeđem ili drugim besteretnim sticanjem. Dakle, ako ste tokom braka naslijedili porodičnu kuću, ona ostaje vaša i ne ulazi u imovinu koja se dijeli“, objašnjava Kristina.

Prema tome, ako vam je otac poklonio imanje ili ste od bake naslijedili dukate tokom braka, bivši supružnik po pravilu nema pravo na tu imovinu samo na osnovu činjenice da ste bili u braku.

Stan se može smatrati zajedničkom imovinom i kada je upisan na samo jednog supružnika

Koliko ste puta čuli nekoga kako tvrdi da je stan isključivo njegov jer tako piše u zemljišnim knjigama ili katastru? Mnogi vjeruju da su potpuno zaštićeni ako se nekretnina vodi samo na njihovo ime. Međutim, to nije uvijek tako.

„Mnogi klijenti uvjereni su da upis prava vlasništva u katastar nepokretnosti isključivo na njihovo ime znači da supružnik nema nikakva prava na toj nekretnini. To je ozbiljna zabluda.

Ako je stan kupljen tokom braka zajedničkim sredstvima, poput zarada ili kredita koji se otplaćivao iz zajedničkih prihoda, on može predstavljati zajedničku imovinu bez obzira na to ko je formalno upisan kao vlasnik.

U takvim slučajevima drugi supružnik može u sudskom postupku dokazivati svoj udio u sticanju nekretnine. Zakonska je pretpostavka da su udjeli supružnika u zajedničkoj imovini jednaki, osim ako se ne dokaže drugačije“, ističe advokatica.

To znači da činjenica da je muž potpisao ugovor ili da se žena vodi kao jedina vlasnica u katastru ne poništava doprinos drugog supružnika. Ako je nekretnina kupljena zajedničkim sredstvima tokom braka, može se smatrati zajedničkom imovinom.

Kredit za renoviranje stana ili kupovinu automobila: Šta se dešava s dugovima?

Nije rijetkost da se tokom braka nagomilaju dugovi. Kupuje se automobil na kredit, renovira stan, mijenja stolarija i ulaže u porodični dom. Šta se dešava s tim obavezama kada dođe do razvoda? Mnogi vjeruju da osoba koja je otišla u banku i potpisala ugovor mora sama otplaćivati kredit do posljednje rate.

Međutim, situacija može biti drugačija.

„Kao što se dijeli imovina, tako se razmatra i teret obaveza. Supružnici solidarno odgovaraju za obaveze preuzete radi podmirenja potreba zajedničkog života, kao i za obaveze koje prema zakonu terete oba supružnika.

Ako je jedan supružnik podigao kredit za renoviranje zajedničkog stana, kupovinu automobila za potrebe porodice ili podmirenje svakodnevnih životnih troškova, moguće je da za taj dug odgovaraju oba supružnika.

Povjerilac, na primjer banka, može zahtijevati naplatu u skladu s ugovorom i važećim propisima. Zato nije tačno da se nakon razvoda dugovi automatski prepuštaju osobi koja je potpisala ugovor s bankom“, navodi advokatica.

Važno je, međutim, razlikovati obaveze prema banci od međusobnog obračuna supružnika. Sam razvod ne mijenja automatski ugovor o kreditu, a odgovornost svakog supružnika zavisi od okolnosti i pravnog osnova obaveze.

Privatni posao i firma: Može li bivši supružnik tražiti svoj dio?

Posljednjih godina sve je više preduzetnika, vlasnika radnji, privrednih društava i poljoprivrednih gazdinstava. Česta je pretpostavka da posao pripada isključivo osobi koja ga vodi i koja je upisana u Agenciji za privredne registre.

Ipak, ni ovdje stvari nisu uvijek tako jednostavne.

„Preduzetnici i osnivači privrednih društava često zanemaruju činjenicu da se na imovinu stečenu tokom braka mogu primjenjivati pravila o bračnoj tekovini. Činjenica da je samo jedan supružnik upisan u Agenciji za privredne registre kao osnivač ili vlasnik ne isključuje automatski prava drugog supružnika.

Ako je firma osnovana tokom braka ili je njena vrijednost značajno uvećana zajedničkim radom i ulaganjem tokom braka, drugi supružnik može, zavisno od pravne prirode imovine i konkretnih okolnosti, zahtijevati utvrđivanje svog udjela ili odgovarajuću novčanu naknadu. Ovo je jedno od najosjetljivijih pitanja u praksi i često zahtijeva finansijsko vještačenje“, objašnjava advokatica.

Doprinos zajedničkom životu ne svodi se samo na zaradu. Dok jedan supružnik radi u radnji ili vodi posao, drugi može brinuti o djeci, kuhati i voditi domaćinstvo. I takav doprinos može biti važan prilikom procjene udjela u zajedničkoj imovini.

Preljuba ne znači automatski gubitak prava na imovinu

Ovo je jedna od najčešćih zabluda. U narodu se često može čuti da supružnik koji je prevario partnera mora ostaviti svu imovinu drugoj strani ili da osoba koja je napustila brak zbog nove veze gubi pravo na svoj dio.

Međutim, prema srpskom zakonodavstvu, podjela imovine i razlozi za razvod dva su odvojena pravna pitanja.

„Naš pravni sistem ne poznaje kažnjavanje oduzimanjem imovine zbog preljube. Krivica za razvod, emotivna prevara ili loši međusobni odnosi ne utiču sami po sebi na veličinu udjela u zajedničkoj imovini. Udio se utvrđuje na osnovu doprinosa supružnika u sticanju imovine, uključujući zaradu, vođenje domaćinstva, brigu o djeci i brigu o imovini“, objašnjava Kristina.

Dakle, sud ne određuje udjele u imovini kako bi kaznio supružnika zbog nevjerstva. U obzir se uzimaju zakonska pravila i okolnosti koje su važne za utvrđivanje prava na zajedničku imovinu.

Šta treba znati prije pokretanja sudskog postupka?

Da biste izbjegli dugotrajne sporove i nepotrebne troškove, važno je da se na vrijeme upoznate sa svojim pravima i prikupite dokumentaciju o imovini i obavezama.

„Ne prepuštajte imovinu slučaju. Podjela imovine je postupak u kojem vas nepoznavanje zakona može skupo koštati. Svaka porodična i imovinska situacija je specifična i zahtijeva detaljnu pravnu analizu.

Ako se suočavate s razvodom i imate nedoumice u vezi s podjelom imovine, potražite stručni pravni savjet kako biste na vrijeme zaštitili svoje interese i imovinu“, poručuje advokatica, piše Ona.rs.