Zašto crveno vino izaziva glavobolju i kako je spriječiti

Aloonline.ba | Žena ∙ 16.12.23 22:18 ∙ 0

Za one koji pate od glavobolje nakon konzumiranja crvenog vina, stručnjaci su ponudili neke uvide u to zašto se ona javlja i kako je spriječiti

FOTO: Pexels

Praznična sezona često ne može da prođe bez crvenog vina – ali za neke, uživanje čak u jednoj ili dvije čaše može da ostavi za sobom jaku glavobolju koja obično počinje u roku od 30 minuta do tri sata nakon ispijanja čaše, prema mišljenju stručnjaka.

Flavanol koji se nalazi u crvenim vinima mogao bi biti krivac za glavobolje, prema studiji Kalifornijskog univerziteta u Dejvisu, koja je objavljena u časopisu Scientific Reports prošlog mjeseca.

Flavanol, nazvan kvercetin, nalazi se u grožđu i drugom voću i povrću.

Istraživači su primjetili da je 10 puta više zastupljen u crvenim vinima nego u bijelim vinima.

Sama po sebi, supstanca se smatra zdravim antioksidansom – ali nevolje počinju kada se konzumira sa alkoholom.

„Kada uđe u vaš krvotok, vaše tijelo ga pretvara u drugačiji oblik koji se zove kvercetin glukuronid“, rekao je vinski hemičar i odgovarajući autor Endrju Voterhaus, profesor emeritus sa Odseka za vinogradarstvo i vinarstvo UC Davis.

U tom obliku blokira metabolizam alkohola, dodaje on.

U studiji, naučnici su koristili in-vitro laboratorijske testove za mjerenje uticaja flavonola na enzime.

Otkrili su da kvercetin blokira funkciju ALDH2, enzima koji metaboliše alkohol. Kada se alkohol ne metaboliše, u sistemu se nakuplja toksin koji se zove acetaldehid.

„Acetaldehid je dobro poznati toksin, iritantna i inflamatorna supstanca“, rekla je vodeći autor Apramita Devi, postdoktorski istraživač sa Odsjeka za vinogradarstvo i vinarstvo UC Davis.

Ona je dodala:

„Istraživači znaju da visoki nivoi acetaldehida mogu izazvati crvenilo lica, glavobolju i mučninu.

Zašto neki ljudi imaju glavobolje, a drugi ne?

Jedan od autora studije primjetio je da ljudi koji imaju migrene ili su uopšte podložniji glavoboljama imaju veću vjerovatnoću da ih dožive nakon što piju crveno vino.

Postoji mogućnost da neki ljudi imaju enzime koji se lakše inhibiraju kvercetinom, pa na njih više utiče nakupljanje acetaldehida, navodi se u saopštenju.

Različita crvena vina takođe mogu imati različite efekte, naveli su.

„Kvercetin proizvodi grožđe kao odgovor na sunčevu svjetlost. Ako uzgajate grožđe sa izloženim grozdovima, kao što to rade u dolini Napa za svoje kabernee, dobijate mnogo više nivoe kvercetina. U nekim slučajevima, on može biti četiri do pet puta veći“, rekao je Voterhaus u saopštenju.

Nivoi flavonola takođe mogu da variraju u zavisnosti od toga kako je vino napravljeno i procesa starenja.

Da bi potvrdili ovu teoriju, istraživači UC Davis planiraju kliničko ispitivanje na ljudima kako bi uporedili efekte crvenih vina koja sadrže veće količine kvercetina sa onima koje sadrže vrlo malo flavonola.

A možda su i histamini?

Dr Eli Pirson naučni menadžer u specijalističkom odeljenju za testiranje intolerancije na hranu YorkTest u Velikoj Britaniji, veruje da određene hemikalije u crvenim vinima, koje se zovu histamini, mogu izazvati glavobolju.

„Histamin je hemikalija koja se prirodno javlja u nekim namirnicama. Ako nakon jela ili pića primjetite otok, osip, kijanje ili mučninu u roku od 30 minuta, imajte na umu da to može biti netolerancija na histamin“, rekla je Pirson za Fox News Digital.

Kod onih sa osjetljivošću na histamin, konzumiranje samo male količine crveno vina može izazvati simptome mamurluka, uključujući mučninu, svrab u grlu i crvenilo, upozorila je ona.

Svi alkoholi sadrže određeni nivo histamina, ali ih je znatno više u crvenom vinu.

Oni sa osjetljivošću bi mogli da razmisle o prelasku na bistra alkoholna pića, preporučio je Pirson.

Stručnjaci su takođe predložili da ostanete hidrirani pijenjem čaše vode između čaša vina.

„Mnogi ljudi možda nisu svesni da toliko hrane sadrži histamine i da može izazvati reakciju. Zbog toga je toliko važno voditi dnevnik hrane da biste pratili koja hrana izaziva reakciju, jer se često ova vrsta netolerancije pogrešno dijagnostikuje i obično se pogrešno smatra sezonskom ili alergijom na hranu“, dodala je.

Za one koji imaju reakciju koja je gora od normalne, Pirson je predložila da kontaktiraju zdravstvenog radnika ili dijetetičara koji može pomoći u kreiranju plana ishrane oko netolerancije na histamin.

BONUS VIDEO: