GRICKALICE KOJE SU ODLIČNE ZA ZDRAVLJE SRCA Evo koju količinu treba da jedete svakog dana
Konzumiranje jedne šake (oko 30 grama) orašastih plodova dnevno povezano je sa nižim nivoom holesterola i smanjenjem rizika od kardiovaskularnih oboljenja, prema timu Univerziteta u Oslu i Instituta Karolinska u Stokholmu.
Rezultati studije objavljene u časopisu „Food and Nutrition“ pokazuju da su oni koji su konzumirali „visok“ nivo orašastih plodova, od oko 30 grama dnevno, imali 19% manje šanse da obole od kardiovaskularnih bolesti i 23% manje šanse da će umreti od njih, u poređenju sa onima koji su jeli samo „niske“ količine.
Kako se navodi, bademi, pistaći i orasi su najbolji kada je u pitanju snižavanje holesterola, ali autor studije Erik Arnesen, naučni saradnik na Univerzitetu u Oslu, insistira na tome da ne postoje ubedljivi dokazi koji bi sugerisali da bi ljudima trebalo preporučiti da jedu određene vrste orašastih plodova u odnosu na druge. Umesto toga, on navodi da se vodite parolom „što više, to bolje“ kada je u pitanju grickanje orašastih plodova.
Arnesen je dodao i da orašasti plodovi utiču na holesterol i sprečavaju nakupljanje masti u arterijama, što je jedan od najvećih faktora rizika za srčani udar.
MAČAK JOJ SPASIO ŽIVOT Žena u snu imala srčani udar, kućni ljubimac je probudio (FOTO)
Međutim, istraživači nisu mogli da potvrde da li konzumiranje orašastih plodova smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2 i moždanog udara, jer se čini da ove grickalice ne utiču na krvni pritisak ili nivo šećera u krvi.
„Nismo sigurni u ovo. Čini se da orašasti plodovi ne utiču na krvni pritisak, koji je jedan od faktora rizika za moždani udar. Ne možemo biti sigurni ni da li su dobri za nivo šećera u krvi, koji je povezan sa rizikom od dijabetesa tipa 2“, rekao je Arnesen.
Jedan od razloga zašto istraživači vjeruju da su ove namirnice dobre za zdravlje je sastav masnih kiselina u orašastim plodovima.
„Iako se orašasti plodovi ne mogu koristiti za lečenje visokog holesterola, vjerujemo da je efekat dovoljno značajan da se koriste kao preventivna mjera među opštom populacijom“, zaključio je Erik Arnesen.
BONUS VIDEO: