ZAVIRITE U MAGIČNI SVIJET KOSTIMOGRAFIJE Duška Kukavica Vujmilović otkrila kako nastaju kostimi i da li odijelo čini čovjeka: Mladi koji se žele baviti ovim poslom treba da budu hrabri (FOTO)
Foto: Aloonline
Žena sa mnogo mašte i inovativnosti, kostimografkinja Duška Vujmilović Kukavica , uvela nas je u svijet kostima i otkrila čari svog zanimanja. Kroz neizmjernu kreativnost i duboku povezanost sa umjetnošću, Duška utiskuje svoju strast i viziju u svaki šav, stvarajući nezaboravne komade.
U umjetnosti od najranijih spoznaja sebe
Duška nam je otkrila kako je pronašla strast u kostimografiji, a odgovor nas vodi kroz njene rane dodire s umjetnošću. Već u osnovnoj školi, crtanje silueta označilo je početak njenog puta u ovaj svijet.
– Rekla bih da sam od svojih najranijih spoznaja sebe bila u nekom svijetu umjetnosti. Imala sam i na oca tu crtu, on se bavio umjetničkom keramikom. Radio je u nekadašnjem Domu kulture, a današnjem Banskom dvoru, i valjda odrastajući u tom ambijentu, počeo je da me privlači. Kroz osnovnu školu sam počela prvenstveno da crtam siluete tako da sam znala gdje ću i u kojem smijeru ići u narednom periodu – rekla je za ALOonline Duška.
Kada je riječ o razlici između stiliste, dizajnera i kostimografa, Duška naglašava da ova zanimanja ne možemo gledati odvojeno.
– Ako pričamo o zanimanju kostimografije i dizajna, oni su daleko više povezani i zahtijevaju obrazovanje u tom smijeru i pored talenta koji posjedujemo. Neophodno je i sticanje određenih vještina koje nam može dati isključivo škola – naglasila je Duška.
Dizajneri stvaraoci mode
Njena prva strast, kako kaže, bila je dizajn, a ljubav prema kostimografiji je došla kasnije. Tada je odlučila da znanje nadograđuje kroz studije kako bi stekla potrebne vještine koje su ključne za kostimografa.
– Važno je poznavati istoriju kostima, i kroz istoriju i arhitekturu pa nadalje, odakle i crpim inspiraciju. Dizajneri su stvaraoci mode, to je nešto što je meni bilo interesantno. Međutim, kostim je strast koja se kasnije razvila i tako sam završila na kostimografiji. To je nešto što me danas ispunjava i što više volim da radim. Stilizacija je ušla onako nekako sporedno, danas stilista može biti svako. Na meni možda niko ne bi prepoznao da sam iz svijeta mode i to je ta razlika između nekoga ko hoće da nosi i nekoga ko radi svoj posao – navodi Duška za ALOonline
Kako nastaje kostim?
Proces stvaranja kostima, kako Duška objašnjava, kreće od scenarija, idejnih rješenja, prijedloga, pa sve do odabira materijala i proba sa glumcima. Naglašava da je ovaj put često dug i zahtijeva pažljivo istraživanje i inspiraciju.
– Možemo da pričamo o kostimografiji iz različitih uglova. Da li je u pitanju kostim za seriju, film ili igrano-dokumentarni film… Uvijek sve počinje od scenarija i od toga šta reditelj zamisli i želi od nas, a onda tek kreće proces idejnih rješenja, prijedloga kostima, razrade, crpljenja isnpiracije, istraživanja. Dug je put i proces dok ne dođemo do krojačnice. Nakon toga dolazi odabir materijala, probe kostima, probe sa glumcima i onda je već taj proces negdje završen. Nekada je potrebno čak i godinu dana da se sve pripremi za neki veći projekat – priznaje naša sagovornica.
Spomen-kuća Milici Babić Andrić
Ponosno ističe da je bila dio projekta otvaranja spomen-kuće prve srpske kostimografkinje Milice Babić Andrić u Šamcu. Kada su u pitanju izvori inspiracije, Duška objašnjava da se oni razlikuju u zavisnosti od toga šta projekat zahtijeva.
View this post on Instagram
– Kada je u pitanju inspiracija, ukoliko je u pitanju tematski ili istorijski događaj, moramo se vratiti u period odakle to datira. Nažalost, nisam imala većih prilika da radim na tom polju, ali ono što je zanimljivo je da sam nedavno radila replike kostima srpske kostimografkinje Milice Babić Andrić. Takođe, radili smo na temu 75 godina stradanja Jasenovca. Tada, ipak, inspriaciju tražite u nekim istorijskim sekvencama, tačnim i preciznim – rekla je Duška.
Razgovarali smo i o omiljenim žanrovima i vremenskim periodima koji su je inspirisali u radu.
– U suštini, negdje se to mijenjalo kroz godine. Danas je to barok ali kroz studije sam bila zaluđena grčkim kostimom i antikom. Ostao mi je žal zbog jedne kolekcije koja nije realizovana – kaže Duška.
Kreiranje i stvaranje odjeće predstavlja samog čovjeka
Prisjetila se svog studiranja u Beogradu. Stava je da postoji velika zainteresovanost mladih u vezi sa kostimografijom i umjetnošću, ali da je naša tekstilna industrija na niskim granama.
– Mnogo posla bi trebalo da se uradi na tom polju. U Beogradu fakultet i danas pruža priliku studentima završne godine da naprave reviju i predstave se njom. Ne vjerujem da Banjaluka nema kapacitete i mogućnosti, ali prosto još nemamo sluha za ovo zanimanje. To je umjetnost, kreiranje i stvaranje odjeće predstavlja samog čovjeka… Voljela bih da se mladi osvijeste, da oni koji se žele baviti kostimografijom budu hrabri i snažni, jer je bavljenje ovim poslom jako teško, naročito na ovim prostorima – otkrila nam je Duška.
Da li odijelo čini čovjeka?
Interesovao nas je odgovor kostimogafkinje na pitanje da li odijelo čini čovjeka. Naša sagovornica ističe da je važno uzeti u obzir različite faktore, uključujući emotivno stanje i zdravlje čovijeka kada je ova stara izreka u pitanju.
– Na tu temu postoje razne teorije, kaže se da odijelo ne čini čovjeka ali mnogo govori o njemu. Čitala sam jednu knjigu o filozofiji mode iz koje često i danas pročitam neke zanimljive dijelove. U knjizi se polazi od raznih činilaca poput raspoloženja ili bolesti čovjeka, što znači da ne možemo odmah suditi drugima – zaključila je Duška za ALOonline.
Kada je riječ o budućim projektima, naša sagovornica ostavlja stvari otvorenim. Za kraj, ponovo ponosno ističe rad na spomen-kući Milice Babić Andrić kao jedan od projekata koji je posebno važan za nju.
Duška podsjeća da projekat i dalje traje te se nada da će dobiti pažnju koju zaslužuje.
BONUS VIDEO:
Možda vas zanima
Vijesti
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
