Riječ je o takozvanoj „vrednosnoj štednji“, sistemu kroz koji zaposleni dio svojih primanja ili radnog vremena odvajaju za period kada neće raditi.

U ovaj model mogu ulaziti prekovremeni sati, neiskorišćeni godišnji odmori, dodatne isplate, ali i dio redovne plate.

Posebna pogodnost ovog sistema jeste što se na sredstva tokom štednje ne plaćaju porezi ni socijalni doprinosi. Oni se obračunavaju tek kada zaposleni počne da koristi taj novac.

Ovakav model zaposlenima omogućava veću fleksibilnost u planiranju života i karijere.

Najčešće se koristi za duži odmor od posla, dodatno obrazovanje, brigu o članovima porodice, više vremena sa djecom ili postepeni i raniji odlazak u penziju.

Velika prednost je što osoba tokom tog perioda i dalje ostaje osigurana, pa se zdravstveno, penziono i socijalno osiguranje nastavljaju redovno uplaćivati iako zaposleni privremeno ne radi.

Nekada je promjena poslodavca predstavljala problem za ovakav vid štednje, ali danas se sredstva uglavnom mogu prenijeti kod novog poslodavca, ukoliko on pristane da preuzme postojeći fond.

Ako zaposleni nema novi posao ili novi poslodavac ne želi preuzeti sredstva, novac može privremeno da preuzme njemačko penziono osiguranje.

Da bi se sredstva prenijela na penziono osiguranje, radni odnos mora biti završen ili otkazan, a vrednosna štednja mora dostići minimalni prag.

Tokom 2026. godine taj minimalni iznos iznosi 23.730 evra.

Stručnjaci navode da je velika prednost ovog sistema to što zaposleni ne moraju odmah da podignu sav novac i plate visoke poreze i doprinose, već sredstva ostaju sačuvana i kasnije se isplaćuju kroz mjesečne iznose, slično plati.

Njemačko penziono osiguranje pritom ne ulaže ta sredstva u rizične investicije, već im je cilj sigurno čuvanje novca zaposlenih.

Kada osoba odluči da koristi svoju vrednosnu štednju, isplate se vrše svakog mjeseca, a prema pravilima moraju iznositi između 70 i 130 odsto ranijeg prosječnog prihoda zaposlenog.

Preostala sredstva nakon odlaska u starosnu penziju ili u slučaju smrti isplaćuju se jednokratno zaposlenom ili njegovim nasljednicima, piše Blic.