SARAJEVO NAPUSTILO 120.000 SRBA Na „Malom Zejtinliku“ pomen poginulima i sjećanje na egzodus

ALOONLINE.BA | Vijesti ∙ 16.03.23 19:35 ∙ 0

Posebno je bolno što su, kada su napuštali svoja ognjišta, sa sobom nosili i kosti svojih preminulih

Milanka Tomanić je jedna od 120.000 Srba, koji su morali napustiti Sarajevo. Posebno je bolno što su, kada su napuštali svoja ognjišta, sa sobom nosili i kosti svojih preminulih.

“Kod nas ni malo dijete nije živjelo normalno od snajpera, od granata, niti ih smiješ pustit da se igraju. Stalno smo u nekom strahu, nismo hodali ulicom, to se znalo. I onda mi tek shvatimo, koju smo mi, sarajevski Srbi, podnijeli žrtvu za Republiku Srpsku”, kaže Milanka Tomanić.

Sa dvoje djece je i Blaženka Košarac, bježeći sa svog ognjišta, krenula prema Sokocu.

“Sin mi je išao sa tim, kada su vozili te mrtve, mama da nam neka žena ovdje nije iznijela čaj, on bi podlegao, poslije je bila mećava, i baš je bilo grozno“, priča Blaženka Košarac.

Stradali srpski borici nisu zaboravljeni ni nakon 27 godina od egzodusa Srba. Za njih 949 služen je parastos i položeni vijenci. U manastiru “Sokolica” na Ravnoj Romaniji upisano je 4.200 imena onih koji su dali život za Republiku Srpsku.

GODIŠNJICA EGZODUSA SARAJEVSKIH SRBA Duga kolona od 150.000 ljudi na put bez povratka je krenula još 1992. kada je ubijen srpski svat

“Otvorili smo širom vrata po svim pitanjima za naše sunarodnike koji su morali da napuste svoja vjekovna ognjišta iz sarajevskih opština. A poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, dalje življenje na tim prostorima im je neko uzeo pravo za zelenim stolom“, kaže načelnik opštine Sokolac Milovan Bjelica.

“Egzodus sarajevskih Srba je uvršten u kalendar obilježavanja Republičkih događaja od velikog republičkog značaja i to je jedan od najsvetijih dana novije srpske istorije”, poručuje ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Ergić.

Sjećanja ne blijede. Najteži su trenuci, kažu, kada stradaju saborci i kada ljudi koji su odbranili svoja vjekovna ognjišta nakon teških borbi moraju da napuste prostore na kojima su živjeli.

“Kopali smo noću, prenosili mrtve, gdje su nas ljudi sa Nišićke visoravni molili, molim vas ne interesuje nas imovina, ne interesuju nas stvari, nemojte samo da svoju djecu ostavljamo ovdje, da ostaju kod Muslimana koji će ih iskopavati ili ne znam šta raditi. Kopali smo noću ovdje rake kako bismo sahranili”, kaže izaslanik srpskog člana Predsjedništva Boško Tomović.

Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, noseći svoje mrtve, 120.000 Srba je napustilo Sarajevo. Ovo se dogodilo kada je pet opština Srpskog Sarajeva u cjelini pripalo FBiH, dok je drugih pet podijeljeno između Republike Srpske i FBiH, gdje su Srbi uglavnom dobili periferna, nenaseljena i ruralna područja.

BONUS VIDEO: