OBLAČNO SA INFLACIJOM I EKONOMSKOM KRIZOM Struka dala svoj sud: Politička prognoza za BiH za 2023. godinu

ALOONLINE.BA / M.Š. | Vijesti ∙ 31.12.22 17:58 >> ∙ 18:00 ∙ 0

Kakve su prognoze za 2023. godinu, šta nas to očekuje u ekonomskom i političkom smislu za aloonline portal svoj sud su dali stručnjaci

foto: ilustracija

Iza nas je jedna burna godina kako i na globalnom, tako i na lokalnom nivou. Svjetska dešavanja, ponajviše rat u Ukrajini, odrazila su se indirektno i na BiH stvarajući jednu nezavidnu ekonomsku i tržišnu situaciju u državi. Inflacija i kriza produkovana fenomenom „tuđeg rata“, približila nam je rusko-ukrajinski sukob i još jednom pokazala da male države ipak plaćaju najveći ceh u ovakvim situacijama.

Ova godina takođe iznjedrila nam je novu/staru vlast kao rezultat opštih izbora. Pred institucijama BiH je, sudeći prema riječima stručnjaka, mukotrpna borba sa gore navedenim problemima. Pored već ustaljenih „domaćih“ političkih izazova koji se svakodnevno nameću pred bh. političke elite, svakako da će biti naporno nositi se sa sve većim ekonomskim problemima, a i sa zadacima koje nosi nedavno dodijeljen kandidatski status za članstvo u EU.

Kakve su prognoze za 2023. godinu, šta nas to očekuje u ekonomskom i političkom smislu za aloonline portal svoj sud su dali stručnjaci iz pomenutih oblasti.

Enver Kazaz, profesor na Filozofskom fakultetu UNSA i politički analitičar

„Moje prognoze su dosta pesimistične, jer ćemo u januaru pasti u ekonmsku realnost, moraćemo da se suočimo sa inflacijom. Odgovor na te probleme jeste pokretanje velikih investicija, no da li ćemo imati snage za pokretanje tih investicija ostaje pitanje. Ali očekujem da će na političkom polju ići dosta bolje nego prije. Otprilike, poredim ovo vrijeme sa onim kada su gospodin Tihić i gospodin Čavić uspostavljali odličnu saradnju između dva entiteta aprilskim paketom.“

Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka UNIBL i stručnjak za međunarodne odnose

„Mislim da će globalna situacija, rat u Ukrajini, donijeti nove probleme i teškoće BiH. Sve institucije, na svim nivoima imaće probleme da realizuju postavljene ciljeve. Institucije su tek formirane i pokazale su da ne ide sve glatko, biće potrebno mnogo napora da se politike projektuju. Takođe, lagano dodijeljen kandidatski status nosi mnogo uslovljavanje i EU će insistirati na provođenju novih politika.“

Vlade Simović, profesor na Fakultetu političkih nauka UNIBL i politički analitičar

“ ‘Osmorka’ je stavila razlike po strani, našla kompromis i stvorila dobru polaznu osnovu za dalje. EU je dobar motivacioni faktor, međutim ona je energetskoj institucionalnoj krizi i u jednom podaničkim odnosu prema SAD i NATO-u, nije ni ona više premija na lotu koja je bila prije 15-20 godina. Takođe, da se nije desila Ukrajina, korona i energetska kriza EU ne bi ni dala kandidatski status BiH. Odluka je čisto politička, kako bi se ovaj prostor priklonio evropskom kursu.

Bužeti u regionu, tako i kod nas, bazirani na socijalna davanja. U narednoj godini vlada će se posvetiti saniranju štete kroz socijalna davanja. Jedna od politika koja će biti korištena je povećanje plata javnom sektoru kako bi se održavalo tržište. Inflacija nesumljivo biti ogromna, a ovo će biti način da se sanira ova šteta. Moramo biti svjesni da se neće moći u potpunosti sanirati.“

Aleksandar Vranješ, ambasador BiH u Hrvatskoj

„Očekivati je da će spoljni utaciji kao što su posljedice rata u Ukrajini, inflacija, vrijednost evra, cijene energenata itd uticati na odluke izvršne vlasti kako u Republici Srpskoj tako i u cijeloj BiH. Njihov uspjeh ćemo u narednom periodu mjeriti koliko su vješti da brzo i kvalitetno odgovore na izazove na koje nažalost ne možemo da utičemo, te sposobni da amortizuju sve te izazove da ih građani što manje osjete.

Kada je riječ o nivou zajedničkih institucija, očekivati je da će naredna „neizborna“ godina imati ponovo izazov povodom izmjene Izbornog zakona BiH, a samim tim i djelimične izmjene Ustava BiH. Od ove teme zavisi da li će opstati i tzv. „Osmorka“, ali i njihova koalicija sa HDZom. važnim za Republiku Srpsku kao što su istočna interkonekcija,

Što se tiče statusa kandidata je gepolitička igra EU da bi osigurali svoju poziciju u BiH i, kako oni kažu, „otrgnuli“ BiH od potencijalnih uticaja Ruske Federacije, Kine, Turske i Irana. Dakle, davanjem statusa kandidata „preko noći“ EU je napravila sebi novi manevarski prostor da bi dodatno uslovljavala ali i uticala na donošenje odluka u BiH.

Sve zajedno zavisiće od rješavanja gore navedenih pitanja u odnosima između koalicionih partija u FBiH i njihovog odnosa prema važnim projektima za Republiku Srpsku. Ukoliko pokušaju da izigraju sporazum i ponovo blokiraju projekte iz Republike Srpske, teško je očekivati da će RS biti kooperativna u pogledu unutrašnjih i spoljnih političkih pitanja.“

BONUS VIDEO: