(VIDEO) ŽIVIMO U „CARSTVU“ KORUPCIJE, NEPOTIZMA I KONZUMERIZMA Mirjana Čeko za ALOonline o kulturi nasilja u BiH: Kako dolazi do eskalacije i glorifikacije

Aloonline.ba/Tamara Bogunović | Vijesti ∙ 28.03.24 10:00 ∙ 0

Mirjana Čeko ističe da su društvene mreže, generalno digitalne tehnologije i digitalna revolucija, neodvojivo vezane za razvijanje identiteta mladih. Isto tako, objašnjava, neodvojivo su vezane za povećanje nasilja, ne samo u našem društvu već i globalno.

FOTO: ALOonline

Svjedoci smo sve većeg broja nasilnog ponašanja u našem društvu, polazeći od vršnjačkog, preko nasilja u porodici do onih, uslovno rečeno najtežih, koji se završe tragično. Uzroke povećane stope nasilja sagledali smo, u razgovoru sa stručnim licem, kroz prizmu društvenih aspekata u kojima obitava stanovništvo BiH.

Detaljnu analizu za ALOonline donosi sociolog Mirjana Čeko. Dio razgovora nalazi se u članku, a kompletan intervju možete pogledati u videu koji se nalazi ispod.

Socijalna nejednakost

Naša sagovornica kaže da je bosanskohercegovačko društvo duboko podijeljeno u socio-ekonomskom smislu, ali da je, nažalost, to nešto na šta smo potpuno navikli.

– Taj trend posebno dolazi do izražaja zbog činjenice da se život na visokoj nozi glorifikuje putem medija i putem opšte kulture konzumerizma. To stvara dodatni jaz između nekolicine bogatih, koji akumuliraju resurse, i ostatka stanovništva koji jedva uspijeva da sastavi „kraj sa krajem“ i da obezbijedi osnovne uslove za život – kazala je Čeko.

Politička scena i povjerenje građana

Čeko kaže kako politika u BiH podsjeća na klupko koje se neprestano raspliće, a zapravo stvara sve veći haos. Ističe da je vrlo teško govoriti o bilo kakvom povjerenju građana u institucije, ali i generalno u političke lidere, imajući u vidu da je ta scena neodvojivo vezana sa korupcijom, nepotizmom, nedostatkom transparentnosti i jednim lošim rukovođenjem državnim aparatom.

Na osnovu navedenog zaključuje da politička klima može doprinijeti eskalaciji nasilja, a Čeko objašnjava i na koji način.

– Kada se pojedinci osjećaju nerazumijevano, kada imaju osjećaj da njihovi problemi nisu adekvatno adresirani i kada lideri ne čine baš ništa po pitanju problema nezaposlenosti, socijalne nejednakosti, ekonomskih poteškoća i svega što prati te probleme sasvim sigurno osjećaju bijes, frustraciju i nezadovoljstvo. Samom akumulacijom negativnih emocija, kako na individualnom tako i na društvenom nivou, vrlo lako dolazi do eskalacije nasilja i pojave kriminalnog ponašanja – izjavila je naša sagovornica.

Društvena letargija i nezadovoljstvo građana

Čeko kaže da su društvena letargija i nezadovoljstvo građana duboke rane našeg društva.

– Svi problemi koje sam prethodno navela dovode do toga da se pojedinci osjećaju neshvaćeno usljed čega nastaje i osjećanje apatije. To negativno utiče na društveni sistem i sprječava angažman građana u rješavanju problema od javnog značaja – rekla je Čeko.

Dodaje da je sasvim jasno kako ljudi gube nadu u bolju budućnost.

– Jasno je da to dovodi do ozbiljnih problema koji se ogledaju kroz gubitak stanovništva, odnosno odlazak mladih, ali i kompletnih porodica van granica naše zemlje. Dolazi i do potpunog povlačenja u sebe ili u drugom pravcu do javljanja kriminalnog ponašanja čemu sve češće svjedočimo – kazala je Čeko.

Društvene mreže utiču na oblikovanje identiteta i ponašanja mladih

Osvrnuli smo se i na uticaj novih tehnologija i sa sagovornicom razgovarali kako digitalna era i društvene mreže oblikuju identitet i ponašanje mladih.

Čeko ističe da su društvene mreže, generalno digitalne tehnologije i digitalna revolucija, neodvojivo vezane za razvijanje identiteta mladih. Isto tako, objašnjava, neodvojivo su vezane za povećanje nasilja, ne samo u našem društvu već i globalno.

– Kada govorimo o formiranju identiteta mladih kroz prizmu društvenih mreža i uopšteno digitalnih tehnologija one umnogome oblikuju formiranje identiteta mladih, pa ne samo mladih, već i populacije uopšte. Mi u „onlajn“ prostoru stvaramo identitet kakav mi želimo i on posebno može da utiče na mlade ljude. Tačnije, ta lažna slika utiče na formiranje stvarnog identieta. Može da utiče na nedostatak samopouzdanja, ali i prihvatanja određenih normi i vrijednosti koje nisu prihvaćene u „oflajn“ svjetu – kazala je Čeko.

Dodaje da je virtuelna komunikacija postala svakodnevni vid komunikacije. Smanjenje interakcije licem u lice, kako kaže, dovodi do brojnih negativnih posljedica.

– Mladi nisu sposobni da osjećaju empatiju, nisu sposobni da rješavaju konflikte na konstruktivan način, pa ni da razvijaju verbalne vještine i uopšte da se snađu u svijetu koji nije posredovan digitalnom tehnologijom – objašnjava naša sagovornica.

Mentalno zdravlje i stigmatizacija

Nedostatak pristupačnih usluga za rješavanje problema pojedinaca koji pate od određenih mentalnih poremećaja je ozbiljan problem u našem društvu, a sa tim je saglasna i naša sagovornica koja poseban akcenat stavlja na stigmatizaciju.

– To je karakteristično za brojna tradicionalna društva, pa tako i naše. U tom smislu pojedinci koji imaju određene mentalne probleme suočavaju se, mimo činjenice da se bore sa nekim „unutrašnjim demonima“, sa činjenicom da ne mogu tako lako da se obrate za pomoć zato što će biti stigmatizovani, marginalizovani i što će bilo kakvo njihovo dalje djelovanje na bilo kojem polju biti dovedeno u pitanje. U tom smislu moramo da odbacimo okove stigme i moramo da radimo na obezbjeđivanju adekvatne mentalne zdravstvene zaštite za čitavo stanovništvo našeg društva – ističe Čeko.

Kultura nasilja i medijsko izvještavanje

Za kraj razgovora sa Mirjanom Čekom dotakli smo se teme kako mediji i savremena kultura doprinose normalizaciji nasilja.

Sagovornica objašnjava da je kultura nasilja složen fenomen sam po sebi i da je važno imati u vidu da on zapravo podrazumijeva usvajanje određenih normi, obrzaca ponašanja i vrijednosti koji nasilje doživljavaju kao nešto potpuno normalno ili ga čak glorifikuju kao način postizanja moći i rješavanja sukoba.

– Kada govorimo o normalizaciji kulture nasilja mediji umnogome doprinose shvatanju nasilja kao nečeg što je potpuno normalno, što je dio naše svakodnevice. To je pogrešno jer nasilje počinje da se doživljava na način postizanja moći i počinje da se uvlači u sve pore našeg društva kao nešto potpuno prihvatljivo. Pogledamo li televizijske emisije, igrane filmove, društvene mreže pogotovo sa eksplicitnim sadržajem, shvatićemo da smo bombardovani nasilnim sadržajima – kazala je Čeko.

Takođe, ističe da je današnja „popularna muzika“ karakteristična i gotovo u svim oblicima propagira nasilje, a to ima poseban uticaj na mlade ljude.

– Moramo negdje svi zajedno da preduzmemo određene mjere u rješavanju ovog problema, a to je svakako edukacija o tome šta podrazumijeva nasilje, kako ga prepoznati i kako se nositi sa jednom takvom pojavom. Mediji bi trebali poraditi na jednom normalnom izvještavanju kada su u pitanju čak i vijesti nastale upravo usljed određenog nasilnog ponašanja. Pored medija, tu su svakako i vladine i nevladine institucije i mnogi drugi faktori i institucije koje bi trebalo da rade na tome da promovišemo kulturu tolerancije, kulturu mira i nekog normalnog opštenja među ljudima – zaključila je Čeko.

BONUS VIDEO